Dobio sam pitanje od jednog poznanika i posjetioca ovog sajta koji je čitao tekstove i shvatio suštinu Austrijske škole ekonomije novac ne nastaje dekretom, nego ga ljudi sami biraju na tržištu. Upravo zato me pitao kako će tržište izabrati Bitcoin kao novac, ako većina ljudi na tržištu još uvijek ne razumije ni samu prirodu novca ni Bitcoin
Odgovor
Ne bira tržište novac tako što svi ljudi sjednu i razumiju monetarnu teoriju. Bira ga tako što ljudi iz iskustva vide šta im bolje čuva vrijednost, šta je lakše primiti i šta drugi žele prihvatiti.
Drugim riječima, ne mora većina biti posebno pametna da bi nešto postalo novac. Dovoljno je da kroz vrijeme primijete nekoliko stvari:
- da jedna stvar manje gubi vrijednost od druge
- da je lako prenosiva , djeljiva,trajna
- da je drugi ljudi rado prihvataju
- da je teško proizvesti je “iz ničega”
Ljudi često ne znaju objasniti šta je novac, ali vrlo brzo osjete šta je loš novac. Kad valuta stalno gubi kupovnu moć, kad cijene divljaju ili kad ne mogu planirati budućnost, ljudi počinju bježati u nešto drugo stranu valutu, zlato, nekretnine, robu, pa danas i Bitcoin. To je tržišni signal, ne akademski ispit.
Tačno je i da većina ljudi često bira loše ili kasno shvati šta se dešava. Tržište nije savršeno. Ljudi mogu dugo koristiti loš novac jer su navikli, jer ih država prisiljava, jer ne razumiju alternative ili jer im je praktičnije. Zato loš novac može trajati godinama. Ali dugoročno, kad razlika postane očigledna, ljudi se počnu ponašati drugačije.
Znači, odgovor je tržište ne traži da većina zna definiciju novca niti razumije bitcoin, nego da kroz posljedice osjeti razliku između dobrog i lošeg novca.
Većina ljudi ne razumije kako funkcioniše protokol TCP/IP, niti znaju objasniti šta je HTTP, ali svi koriste internet jer im rješava problem komunikacije. Isto tako, niko ne mora znati šta je SHA-256 ili Proof of Work da bi shvatio da mu je kupovna moć u Bitcoinu opstala, dok mu je u fiat valuti isparila. Ljudi usvajaju tehnologiju zbog njene upotrebne vrijednosti, a ne zbog razumijevanja koda.
U ekonomiji, cijenu i smjer tržišta ne određuje “prosjek” populacije, već marginalni kupac. Nije potrebno da 100% ljudi razumije Bitcoin. Dovoljno je da 5-10% onih koji razumiju (tzv. smart money) počne povlačiti likvidnost iz lošeg novca u dobar. To stvara pritisak na cijenu, što šalje signal ostalima. Pohlepa i strah od gubitka vrijednosti su mnogo jači pokretači od intelektualne radoznalosti.