Monetarna premija je dodatna vrijednost koju neka imovina dobije zato što je ljudi ne koriste samo zbog njene osnovne namjene, već i kao novac.
Jednostavnije rečeno nešto može vrijediti više nego što bi vrijedilo samo po svojoj praktičnoj upotrebi, zato što ljudi vjeruju da će im pomoći da sačuvaju bogatstvo kroz vrijeme.
To se dešava sa zlatom, nekretninama, umjetninama, dionicama i sa Bitcoinom.
Jednostavan primjer zlato
Zlato ima određenu praktičnu upotrebu. Koristi se u nakitu, elektronici, medicini i industriji. Ali kada bi se zlato koristilo samo za te stvari, njegova cijena bi vjerovatno bila mnogo niža.
Zašto je onda zlato toliko skupo?
Zato što ga ljudi hiljadama godina koriste kao novac i sredstvo čuvanja vrijednosti. Ljudi kupuju zlato ne samo zato što im treba za nakit ili industriju, nego zato što vjeruju da će zlato zadržati vrijednost i u budućnosti.
Ta dodatna upotreba kao novac i sredstvo čuvanja vrijednosti , iznad njegove obične upotrebe, zove se monetarna premija.
Drugim riječima, zlato ne vrijedi mnogo samo zato što je lijepo ili korisno u industriji. Ono vrijedi mnogo zato što ga ljudi koriste kao oblik novca.
Primjer nekretnina
Slična stvar se danas dešava s nekretninama.
Stan ili kuća imaju osnovnu namjenu da ljudi u njima žive. Ali u modernom svijetu mnogi ljudi ne kupuju nekretnine samo zato što im treba mjesto za život. Kupuju ih zato što žele zaštititi novac od inflacije.
Zato se često kaže da su stanovi postali “štedni računi u betonu”.
Zbog toga cijene stanova rastu više nego što bi rasle samo na osnovu kirije, lokacije ili troškova gradnje.
Taj višak cijene je monetarna premija.
Problem je što to ima ozbiljne posljedice. Nekretnine postaju skuplje, mladi ljudi teže dolaze do stana, a osnovna namjena nekretnine stanovanje postaje sve manje dostupna.
Zašto uopšte nastaje monetarna premija?
Monetarna premija nastaje zato što ljudi imaju potrebu da sačuvaju vrijednost svog rada kroz vrijeme.
Ako danas zaradiš novac, ne želiš da on za nekoliko godina vrijedi mnogo manje. Želiš da tvoj rad, vrijeme i energija zadrže vrijednost.
Problem je što fiat valute, kao što su euro, dolar ili druge državne valute, vremenom gube kupovnu moć. Njihova količina se može povećavati kroz bankarski sistem i odluke centralnih banaka.
Kada se količina novca povećava brže od količine robe i usluga, svaka jedinica novca postaje manje vrijedna. To znači da za isti iznos novca možeš kupiti manje stvari nego prije.
Zbog toga ljudi traže izlaz.
Neki kupuju zlato.
Neki kupuju stanove.
Neki kupuju S&P 500.
Neki kupuju umjetnine.
Neki kupuju Bitcoin.
Svi oni, na neki način, pokušavaju riješiti isti problem kako sačuvati kupovnu moć kroz vrijeme?
Monetarna premija je posljedica lošeg novca
Kada bi ljudi imali savršen novac koji ne gubi vrijednost, ne bi morali kupovati stanove, zlato ili dionice samo da bi zaštitili svoju štednju.
Kupovali bi stan zato što im treba za život.
Kupovali bi zlato za nakit ili industriju.
Kupovali bi dionice zato što žele učestvovati u poslovnom uspjehu neke kompanije.
Ali danas mnogi ljudi kupuju sve te stvari zato što ne žele držati fiat valute koje se tope kroz inflaciju.
Zato možemo reći da je monetarna premija posljedica nedostatka dobrog novca.
Ljudi ne traže savršenu investiciju. Oni traže mjesto gdje mogu “parkirati” vrijednost svog rada.
Problem trampe zašto je novac uopšte nastao?
Da bismo još bolje razumjeli monetarnu premiju, moramo se vratiti na početak zašto je novac uopšte nastao?
Prije novca postojala je trampa. To znači da su ljudi direktno mijenjali robu za robu.
Na primjer, ako imaš ribu i želiš hljeb, moraš pronaći nekoga ko ima hljeb i želi baš tvoju ribu. Ako ta osoba ne želi ribu, nema trgovine.
To se zove problem “dvostruke podudarnosti želja”.
Novac je riješio taj problem.
Ljudi su počeli koristiti određena dobra kao posrednika u razmjeni. To dobro nije moralo biti korisno samo po sebi u tom trenutku. Bilo je važno da ga drugi ljudi žele i prihvataju.
Tako neka roba postepeno dobija monetarnu premiju. Ljudi je ne žele samo zbog direktne upotrebe, nego zato što znaju da je mogu kasnije zamijeniti za nešto drugo.
Tako nastaje novac.
Koja imovina dobija monetarnu premiju?
Ne može svaka stvar postati novac. Da bi neka imovina dobila monetarnu premiju, mora imati određene osobine.
Prva osobina je oskudica. Ako se nešto može lako proizvesti u neograničenim količinama, teško može dugo čuvati vrijednost. Zato papirni i digitalni fiat novac gubi vrijednost kada se njegova količina stalno povećava.
Druga osobina je trajnost. Ljudi ne žele čuvati bogatstvo u nečemu što brzo propada. Hrana, odjeća ili automobili nisu dobar dugoročni čuvar vrijednosti jer se troše, kvare ili zastarijevaju.
Treća osobina je prenosivost. Dobar novac mora biti lako prenijeti s jednog mjesta na drugo. Nekretnine imaju vrijednost, ali ih ne možeš lako poslati nekome preko granice.
Četvrta osobina je djeljivost. Dobar novac moraš moći podijeliti na manje dijelove. Ako nešto ne možeš lako podijeliti, teško ga je koristiti u svakodnevnoj razmjeni.
Peta osobina je prepoznatljivost i provjerljivost. Ljudi moraju lako znati da je nešto autentično. Ako je teško provjeriti da li je zlato pravo, da li je novčanica lažna ili da li je neka imovina stvarno tvoja, povjerenje slabi.
Šesta osobina je otpornost na konfiskaciju i cenzuru. Ako ti neko lako može zamrznuti, oduzeti ili blokirati imovinu, onda ona ima veći rizik. Što je neku imovinu teže zaplijeniti ili kontrolisati, to može imati veću monetarnu vrijednost.
Zašto Bitcoin ulazi u ovu priču?
Bitcoin je važan zato što pokušava riješiti problem koji fiat novac, zlato i nekretnine ne rješavaju savršeno.
Fiat novac je lako prenosiv i jednostavan za plaćanje, ali nema fiksnu ponudu. Njegova količina se može povećavati.
Zlato je oskudno i trajno, ali ga je teško prenositi, čuvati i provjeravati u velikim količinama.
Nekretnine mogu čuvati vrijednost, ali nisu prenosive, nisu djeljive i lako su oporezive ili konfiskovane.
Bitcoin pokušava spojiti najbolje osobine novca ograničenu ponudu, prenosivost, djeljivost, provjerljivost i otpornost na cenzuru.
Njegova ukupna količina je ograničena na 21 milion. Ne može se proizvoljno “naštampati”. Može se poslati preko interneta. Može se čuvati bez banke. Može se podijeliti na vrlo male jedinice. I svako može provjeriti pravila mreže.
Zato mnogi smatraju da Bitcoin ima potencijal da postane najbolji oblik čuvanja vrijednosti.
Bitcoin nije kompanija, niti obična sirovina
Bitcoin ne treba posmatrati kao kompaniju. Kompanije imaju direktore, zaposlene, prihode, troškove i profit. Bitcoin nema direktora, nema centralnu firmu iza sebe i nema klasičan poslovni model.
Bitcoin nije ni obična sirovina kao nafta, pšenica ili zlato.
Bitcoin je drugačiji. On je mreža za čuvanje i slanje vrijednosti preko interneta, bez potrebe za bankom, državom ili drugim posrednikom.
Njegova korisnost dolazi iz toga što omogućava ljudima da šalju vrijednost bilo kome, bilo gdje u svijetu, bez dozvole treće strane. Ako imaš Bitcoin, možeš ga poslati direktno drugoj osobi, slično kao što možeš poslati poruku preko interneta, samo što ovdje ne šalješ tekst nego vrijednost.
Zato Bitcoin nije samo “digitalni zapis” ili špekulativna investicija. On je monetarna mreža. Ljudi mu daju vrijednost zato što vjeruju da može služiti kao bolji oblik novca, bolji način štednje i bolji način čuvanja kupovne moći kroz vrijeme.
Bitcoin se zato ne može pravilno razumjeti ako ga gledamo kao dionicu, kompaniju ili običnu robu. Njegova vrijednost ne dolazi iz profita, dividende ili industrijske upotrebe. Vrijednost Bitcoina dolazi iz njegove mreže, njegove oskudice, sigurnosti i sposobnosti da prenosi vrijednost bez posrednika.
Upravo zbog toga ga mnogi vide kao alternativu fiat novcu, zlatu, nekretninama i drugim oblicima imovine koje ljudi danas koriste da bi sačuvali vrijednost svog rada.
Zašto je razumijevanje monetarne premije važno?
Kada razumiješ monetarnu premiju, lakše razumiješ zašto ljudi kupuju stvari koje im možda ne trebaju direktno.
Neko ne kupuje drugi stan zato što želi živjeti u dva stana. Kupuje ga zato što ne vjeruje novcu.
Neko ne kupuje zlato zato što mu treba za industriju. Kupuje ga zato što želi zaštitu od gubitka kupovne moći.
Neko ne kupuje Bitcoin zato što mu treba “digitalni zapis”. Kupuje ga zato što vjeruje da je to bolji način da sačuva vrijednost svog rada kroz vrijeme.
Monetarna premija nam pokazuje gdje ljudi bježe kada izgube povjerenje u fiat valute
Kada ljudi shvate da Bitcoin bolje čuva vrijednost od zlata, stanova, obveznica, dionica i fiat valuta, sve veći dio monetarne premije počet će se postepeno seliti u Bitcoin.
To je suština Bitcoin monetizacije.