Jedina valuta u koju ima smisla i vrijedi dugorocno ulagati je Bitcoin Bitcoin nema alternativu.
Bitcoin je najbolji oblik novca ikad u monetarnoj istoriji i veliki iskorak u evoluciji novca.Alternativne kripto valute kojih danas ima gotovo 30.000 su čiste prevare.Većina novih projekata nije inovacija, nego manipulacija ljudskom psihologijom.Prevaranti koriste to što prosječna osoba nema vremena ili tehničko niti ekonomsko znanje da razumije Bitcoin .Ako mislite da su novi kripto projekti “sljedeća velika stvar”, u zabludi ste. Većina njih nije nikakva inovacija. To su pažljivo dizajnirani sustavi za izvlačenje novca iz vašeg džepa koristeći propuste u ljudskoj psihologiji.Strah od propuštanja prilike, poznatiji kao FOMO (Fear Of Missing Out), najjače je oružje u arsenalu kripto prevaranata.Najjednostavniji način za zaustavljanje FOMO-a je pravilo 24 sata: Ako osjetiš neviđenu potrebu da nešto kupiš odmah jer će “pobjeći”, ugasi ekran i ne diraj ništa 24 sata. Ako i sutradan misliš da je to dobra ideja (nakon što si istražio tko stoji iza toga), tek onda razmisli o ulaganju.
Ne nasjedajte na kripto shitcoin prevare i pump and dump kripto projekt prevare,lažne brokere,ne vjerujte u članke u mainstrim medijima koji vam proporučuju investiranje u nekakve tokene i kriptovalute i razne druge kripto prevare. Bježite od ljudi i kripto youtubera koji vam pričaju o projektima sa potencijalom , trejdanju i brzoj zaradi i stalno govore kripto ili vam pričaju o nekakvim kripto projektima ili blokčejnu jer to su u najvećem broju slučajeva prevaranti ili neznalice .Vrlo malo ljudi zaista razumije šta je zapravo bitcoin i zašto je tako vrijedan, što privlači prevarante da iskoriste to neznanje Vrlo je važno znati razliku između Bitcoina i “kripto” odnosno šitcoina Kad kažete Bitcoin, to znači izum najtežeg novaca ikada u monetranoj istoriji i veliki iskorak u evoluciji novca ,to znači sloboda i krajnja financijska moć za suverenog pojedinca. Kad kažete “kripto”, to znači , sranje, šhitcoin, laži, obmana,fiat,prevara.
Mnogi ljudi miješaju Bitcoin s Cryptom i postoji mnogo nerazumijevanja o tome šta je Bitcoin, a šta Crypto
Kako bi razumjeli u šta ulagati i šta je bitcoin prvo je neophodno shvatiti šta je zapravo valuta i novac , koje su funkcije novca.
Šta je Novac?
Novac je svako sredstvo ili roba koja uspješno ispunjava tri osnovne funkcije služi kao sredstvo razmjene, obračunska jedinica, odnosno mjera vrijednosti, i čuvar vrijednosti. Kao sredstvo razmjene, novac omogućava ljudima da razmjenjuju robu i usluge bez potrebe za direktnom trampom , čime znatno olakšava ekonomsku saradnju. Kao obračunska jedinica, on pruža zajedničku mjeru pomoću koje možemo izraziti i upoređivati vrijednost različitih dobara, usluga i oblika rada. Kao čuvar vrijednosti, novac omogućava da se ekonomska vrijednost sačuva kroz vrijeme, odnosno da se današnji rad, trud i proizvodnja mogu prenijeti u buduću potrošnju.
Ljudi ne prihvataju novac slučajno niti zato što je on po sebi nužno koristan. Njegovo prihvatanje nastaje kroz tržišni proces, slobodnim izborom pojedinaca koji prepoznaju da određeno sredstvo bolje od drugih ispunjava monetarnu funkciju. Drugim riječima, nešto postaje novac zato što ga ljudi postepeno i spontano počinju koristiti kao najpouzdanije sredstvo razmjene i očuvanja vrijednosti. Taj proces nije proizvoljan, već zavisi od konkretnih osobina koje neko sredstvo posjeduje.
Upravo ta monetarna svojstva određuju koliko je neko sredstvo efikasno kao novac. Ona utiču na to koliko je lako koristiti ga u svakodnevnim transakcijama, koliko se jednostavno može prenositi i dijeliti, koliko je lako provjeriti njegovu autentičnost i koliko pouzdano može čuvati kupovnu moć kroz duži vremenski period. Što neko sredstvo bolje ispunjava ove uslove, to su veće šanse da će ga društvo prihvatiti kao novac.
Najvažnija svojstva dobrog novca su trajnost, prenosivost, djeljivost, laka provjerljivost i rijetkost. Trajnost je važna zato što novac mora zadržati svoja osnovna svojstva kroz vrijeme i ne smije lako propadati ili nestajati. Prenosivost omogućava da se vrijednost može jednostavno premještati s jednog mjesta na drugo, bez velikih troškova i poteškoća. Djeljivost je neophodna kako bi se novac mogao koristiti i u velikim i u malim transakcijama, bez gubitka proporcionalne vrijednosti. Laka provjerljivost daje ljudima sigurnost da mogu brzo i pouzdano utvrditi da li je određeno sredstvo autentično. Rijetkost, odnosno ograničena ponuda, ključna je zato što novac koji se može lako i neograničeno umnožavati ne može dugoročno očuvati svoju vrijednost.
Što neko sredstvo više posjeduje ove osobine, to je pogodnije da bude prihvaćeno kao novac. Suština novca, dakle, nije prvenstveno u njegovoj industrijskoj ili fizičkoj upotrebi, već u njegovoj sposobnosti da olakša razmjenu među ljudima, omogući preciznije mjerenje vrijednosti i sačuva kupovnu moć kroz vrijeme. Dobar novac je onaj koji ljudima omogućava da efikasnije sarađuju, planiraju budućnost i prenose rezultate svog rada bez velikih gubitaka i neizvjesnosti.
Šta je Valuta?
Valuta je po definiciji izdana od strane centralne banke i banaka ,ima status zakonskog sredstva plaćanja. Primeri valuta su dolar, evro, dinar itd.Fiat valuta označava valute koji izdaju banke koje su u starim kapitalistiökim držvama kao SAD ili UK uglavnom privatne a koje podržava država .Riječ “fiat” dolazi od latinske riječi “let it be done” ili “neka bude učinjeno”, što znači da vrijednost ne temelji na monetranim svojnstima i slobodnom izboru ljudi da ih koriste kao novac zbog njihovih monetarnih karakteristika , već na zakonskoj snazi koja nalaže da se valuta prihvati kao sredstvo razmjene iako ne može ispuniti sve funkcije novca na primjer da bude sredstvo čuvanja vrijednosti..Prisila korištenja fiat valute znači da je valuta , koja nema nikakvu vrijednost ,niti monetarana svojstva ,niti ispunjava sve funkcije novca. zakonski obavezno prihvaćen kao sredstvo razmjene , iako je njegova vrijednost podložna inflaciji i gubitku vrijdnosti.
Funkcije novca
Novac je kroz vijekove imao mnoge oblike, ali novac dosljedno ima tri upotrebne funkcije: skladište vrijednosti, obračunska jedinica i sredstvo razmjene.
Sredstvo razmjene
Osnovna uloga novca kao sredstva razmjene jeste da ljudima omogući lakšu i efikasniju trgovinu robama i uslugama. Umjesto da svaka razmjena zavisi od direktne trampe, gdje obje strane moraju imati ono što ona druga želi, novac služi kao posrednik koji taj proces pojednostavljuje. Zahvaljujući njemu, čovjek ne mora tražiti osobu koja istovremeno želi njegov proizvod ili uslugu i nudi baš ono što njemu treba. Dovoljno je da za svoj rad, robu ili uslugu primi novac, a zatim tim novcem kupi ono što želi od bilo koga drugog na tržištu.
U tom smislu, novac predstavlja univerzalno prihvaćeno sredstvo pomoću kojeg se svi proizvodi ljudskog rada mogu razmjenjivati. On je, uslovno rečeno, “ultimativna roba” za koju se može kupiti svaka druga roba ili usluga. Upravo zato novac ima ključnu ulogu u razvoju tržišta, jer omogućava da razmjena bude brža, šira i jednostavnija nego u sistemu direktne razmjene dobara.
Bez novca bi ekonomska saradnja bila znatno otežana. Ljudi bi morali stalno usklađivati svoje potrebe i ponudu sa potrebama i ponudom drugih, što bi razmjenu činilo sporom i neefikasnom. Novac rješava taj problem tako što postaje opšteprihvaćen posrednik u trgovini. Zbog toga on nije važan samo kao praktično sredstvo plaćanja, već i kao temelj moderne ekonomije, jer omogućava da se rad, vrijeme, znanje i proizvodi lako pretvaraju u vrijednost koju je moguće dalje razmjenjivati.
Jedinica mjere vrijednosti ,obračunska jedinica.
Novac služi kao obračunska jedinica jer omogućava da se vrijednost različitih roba i usluga izrazi na zajednički i razumljiv način. Kao što masu mjerimo kilogramima, a dužinu metrima, tako vrijednost robe i usluga mjerimo novcem. Zahvaljujući tome, ljudi mogu lakše upoređivati cijene, procjenjivati vrijednost i donositi ekonomske odluke. Bez zajedničke mjere vrijednosti, tržišna razmjena bila bi znatno složenija, jer bi bilo teško precizno odrediti koliko nešto vrijedi u odnosu na sve ostalo.
Sredstvo čuvanja vrijednosti
Novac služi kao sredstvo čuvanja vrijednosti jer treba da zadrži svoju vrijednost kroz duži vremenski period, tako da ga kasnije možemo zamijeniti za robu i usluge kada nam zatrebaju. To znači da novac omogućava ljudima da sačuvaju svoju kupovnu moć za buduću upotrebu.
Kada zaradimo novac, možemo ga sačuvati i iskoristiti kasnije za kupovinu robe i usluga. U suprotnom, morali bismo odmah trošiti robu ili usluge koje imamo, jer bi se one mogle pokvariti ili s vremenom izgubiti vrijednost. Na primjer, ako prodamo neki proizvod ili obavimo neku uslugu, ne moramo to odmah zamijeniti za druge proizvode, već možemo zadržati novac i potrošiti ga onda kada nam bude potreban. Upravo u tome se ogleda njegova važnost kao čuvara vrijednosti.
.
Karaktristike novca – Monetarna svojstva
Kroz istoriju je pokušano koristiti mnoge različite predmete i materijale kao novac. Razni predmeti su igrali ulogu novca , od staklenih perli, školjki, kamenja i kitovih zuba, do metalnog novca i kovanica od srebra, bakra i zlata. Vremenom su ljudi shvatili da novac treba da ima nekoliko ključnih karakteristika koje ga čine učinkovitim sredstvom razmjene, sredstvom cuvanja vrijednosti i obračunskom jedinicom.
Trajnost
Da bi nešto moglo služiti kao novac, mora biti dovoljno trajno da zadrži svoja svojstva kroz vrijeme. Novac nije koristan samo u trenutku kada ga primimo, već i kasnije, kada želimo da ga sačuvamo i ponovo upotrijebimo. Zato predmet koji se lako kvari, propada, hrđa, nestaje ili gubi svoj kvalitet ne može biti dobar oblik novca.
Pokvarljive stvari, poput banane ili druge hrane, mogu imati vrijednost za neposrednu potrošnju, ali nisu pogodne da služe kao novac. Čim se pokvare, one gube upotrebnu vrijednost, a samim tim i sposobnost da budu sredstvo razmjene ili čuvar vrijednosti. Ljudi ne mogu dugoročno štedjeti u nečemu što se raspada, nestaje ili vremenom postaje beskorisno.
Trajnost je važna zato što novac mora povezivati sadašnjost i budućnost. On treba omogućiti čovjeku da danas primi vrijednost za svoj rad, a da tu istu vrijednost može sačuvati i koristiti kasnije. Što je neko sredstvo otpornije na protok vremena, fizička oštećenja i kvarenje, to je pogodnije da bude prihvaćeno kao novac.
Upravo zbog toga su kroz istoriju prednost imali materijali poput zlata i srebra. Oni ne propadaju lako, mogu trajati veoma dugo i zadržavaju svoja osnovna svojstva kroz godine. Takva izdržljivost daje ljudima sigurnost da ono što danas prihvate kao novac neće sutra izgubiti svoju funkciju samo zato što je prošlo određeno vrijeme.
Prenosivost: Ovo označava lakoću sa kojom se novac može transportovati.Novac mora biti lako prenosiv kako bi se lako koristio u transakcijama. Idealno, treba da bude kompaktan i lagan u odnosu na svoju vrijednost, omogućavajući jednostavno prenošenje sa jednog mjesta na drugo.
Djeljivnost: Novac mora biti u stanju da se podeli na manje djelove. Djeljivi oblici novca omogućavaju transakcije svih veličina i iznosa.
Rijetkost (ograničena ponuda)
Da bi nešto moglo služiti kao dobar novac, ne smije ga biti moguće stvarati lako, brzo i u neograničenim količinama. Vrijednost novca u velikoj mjeri zavisi od njegove oskudnosti. Ako se ponuda nekog sredstva može naglo povećati, tada svaka postojeća jedinica tog novca postaje manje vrijedna, jer više ne predstavlja isto učešće u ukupnoj količini.
Upravo zato su zlato i srebro kroz istoriju imali važnu monetarnu ulogu. Njih nije bilo lako pronaći, iskopati ni preraditi, pa njihova ponuda nije mogla naglo rasti. Ta prirodna ograničenost davala im je stabilnost i činila ih pouzdanijim čuvarima vrijednosti od dobara kojih ima u izobilju.
S druge strane, ako neko može lako i brzo proizvesti ono što koristimo kao novac, tada taj novac gubi jednu od svojih najvažnijih funkcija sposobnost da očuva kupovnu moć kroz vrijeme. Kada se količina novca povećava bez stvarnog ograničenja, dolazi do pada njegove vrijednosti, jer sve više novčanih jedinica “juri” istu količinu roba i usluga.
Zato rijetkost nije samo poželjna osobina novca, već temelj njegovog povjerenja. Ljudi lakše prihvataju kao novac ono sredstvo za koje znaju da se ne može proizvoljno umnožavati, jer im to daje veću sigurnost da će njihov rad, štednja i stečena vrijednost biti sačuvani i u budućnosti.
.
Zlato
Vremenom odigrao se proces selekcije koji je doveo do toga da su svi ljudi na zemlji prihvatili zlato kao najpogodniji novac . Rijetkost, nemogućnost lakog umnožavanja ,trajnost i otpornost na koroziju i druge karakteristike učinile su zlato pobjednikom novčane evolucije.
Obzirom da je kvalitetani novac onaj koji je rijedak i koja se teško može umnožavati zlato je kao oblik novca bilo dominantno tokom istorije . Razlog za to leži u činjenici što je zlato jako oskudno odnosno jako ga malo ima u prirodi i jako teško se proizvodi novo zlato otuda izraz “teška ili tvrda valuta”(hard money) danas sa stopom proizvodnje novoiskopanog zlata od samo do 2% godišnje .Zlato predstavlja jedan od najređih metala na svijetu i do otkrića bitcoina je bilo najtvrđi novac u monetarnoj istoriji Zlato i Bitcoin imaju brojne sličnosti u njihovim konceptima.Algoritam proof of work koji se koristi za rudarenje Bitcoina je vrlo sličan procesu iskopavanja zlata . U oba ova slučaja je potrebno uložiti puno resursa ,novaca, vremena i energije da bismo dobili zlato ili bitcoin Zbog svoje fiksne ponude od 21 milion bitcoin je najteži novac ikad u monetarnoj istoriji i veliki iskorak u evoluciji novca.
Problemi zlata kao novca i nastanak banaka i fiat valuta
Zlato je kroz istoriju bilo jedan od najboljih oblika novca jer je posjedovalo mnoge važne monetarne osobine: bilo je trajno, relativno rijetko i dugoročno je dobro čuvalo vrijednost. Ipak, uprkos tim prednostima, zlato nije savršeno ispunjavalo sve karakteristike koje dobar novac treba da ima u svakodnevnoj upotrebi. Njegova najveća slabost bila je praktična upotrebljivost u prometu. Veće količine zlata bilo je nezgodno prenositi, a za sitnija plaćanja nije bilo dovoljno praktično, pa su se zbog toga često koristili drugi metali, poput srebra i bronze.
Pored toga, ni provjera autentičnosti zlata nije uvijek bila jednostavna. Običan čovjek nije mogao lako utvrditi da li je zlatnik zaista od punog zlata, da li je miješan s drugim metalima ili je na neki način falsifikovan. Kako se trgovina širila, a promet postajao sve veći, taj problem je postajao sve ozbiljniji.
Upravo iz nedostataka zlata kao novca nastale su banke i papirni novac. Umjesto da stalno nose fizičko zlato sa sobom, ljudi su ga deponovali u bankarskim sefovima, a zauzvrat su dobijali papirne potvrde da posjeduju određenu količinu zlata. Te potvrde, odnosno banknote ili bankarski zapisi, vremenom su počeli da kruže u prometu kao sredstvo razmjene, jer ih je bilo mnogo lakše prenositi i koristiti nego samo zlato. U okviru zlatnog standarda, takve novčanice nisu bile novac same po sebi, već papirne zamjene za zlato koje se nalazilo u trezoru.
Međutim, s vremenom su bankari shvatili da većina ljudi ne traži svoje zlato nazad, već da u trgovini koriste same papirne potvrde. Kasnije su bankari počeli da štampaju mnogo više papirnih potvrda nego što je bilo zlata u sefovima i plasirali ih kao dug, što je dovelo do nastanka današnjeg fiat sistema i fiat valuta centralnih banaka.
Problem Fiat Valuta
Sve lake valute, kao što su fiat valute centralnih banaka poput USD ili EUR, tokom vremena postaju bezvrijedne jer se lako umnožavaju, a središnji bankari ih lako i jeftino štampaju koliko im volja. Trenutno je u eurozoni inflacija od oko 6%. To znači da svake godine fiat valute gube na vrijednosti tih 6% i da 100 eura koje imate danas vrijedi 6% manje od 100 eura koje ste imali lani.Dakle, fiat valute ne vrše dobro jednu od najvažnijih funkcija novca, a to je funkcija čuvara vrijednosti. Kod fiat novca, zbog prekomjernog štampanja, postoji mogućnost galopirajuće hiperinflacije, uzrokovane prevelikim printanjem Hiperinflacija, kao što i sam naziv govori, je inflacija koja se brzo, progresivno razvija i koja se, čak i nasuprot energičnim pokušajima zadržavanja, završava potpunom katastrofom fiat novčanog sistema. Zbog toga fiat novac nije prikladan i veoma je rizičan za štednju i duže čuvanje.Reč “fiat” na latinskom znači “po naredbi” ili “zapovijedi”. Države, uz pretnju sile, kažnjavanja i ugrožavanja slobode, teraju ljude da koriste fiat valute kao što su EUR ili USD kao novac, odnosno sredstvo razmjene.
Da bi mogli bolje razumjeti u koju kriptovalutu ulagati pažljivo porčitajte tekstove ispod
Šta su Altcoini Šhitcoini?
Altcoini su kreirani od strane prevaranata, koji su iskoristili ideju i tehnologiju Bitcoina, često je plagirajući, sa ciljem da izvuku Bitcoin ili fiat novac od naivnih i neupućenih ljudi. Nažalost, mnogi ljudi su pohlepni i lakovjerni, što prevaranti koriste u svoju korist..
Iako na prvi pogled mogu djelovati slično Bitcoinu, ostale kriptovalute su u suštini potpuno drugačije. Većinu njih kontroliše mala grupa ljudi zaduženih za razvoj, upravljanje i konsenzus, što ih čini mnogo sličnijim centralnim bankama i fiat sistemu nego samom Bitcoinu. Takve grupe često mogu mijenjati pravila po želji, povećavati ponudu, printati nove količine tokena, cenzurisati transakcije, zamrzavati sredstva i donositi odluke iza zatvorenih vrata.
Upravo zato, iako spolja mogu izgledati slično, Bitcoin i altcoini nisu ista kategorija. Bitcoin je decentralizovan, monetarno čvrst i otporan na kontrolu, dok su altcoini u najvećem broju slučajeva samo digitalna verzija istog starog sistema manipulacije, samo upakovana u moderniji marketing.
Osnivači tih kriptovaluta kompanije i programeri koji su unaprijed ostavili sebi velike količine i mogu da kreiraju sebi kad god požele lako dodatne količine te valute i bogate se na račun naivnih neupućenih ulagača koji u nadi da će to jednog dana biti “sljedeći” Bitcoin, da je to tehnologija i valuta bolja od Bitcoina,da je to nekakav projekt ,smart contract platforma ,nft,de fi token koji će da skoči x50,da imaju velika partnerstva i slično očekujući veliki porast cijene i da će brzo zaraditi neupućeni i pohlepni ljudi kupuju od osnivača te tokene .Zbog toga jer je jedini cilj osnivača tih kripto tokena da izvuku fiat valute i Bitcoine naivnim , neupućenim ulagačima i jer nemaju dobre temelje da bi bile dobar novac,imaju iste osobine kao fiat valute velika inflacija,centralizacija,privatni novac,laka proizvodnja novih količina sve ostale “kriptovalute” se u žargonu nazivaju šhitcoini (sranje coini ili altcoini ostali coini)
Ulaganje u šitcoine čak i ove poznatije i popularnije nosi ogroman rizik ,gubitak novca zbog velike inflacije tih kriptovaluta kroz duži vremenski period ,centralizacije i moguće promjena protokola i printanje nove količine te kriptovalute , zamrzavanje transakcija iz raznih razloga,velika je kocka ulagati u tekve kriptovalute zbog toga se ulaganje u kriptovalute koje nisu Bitcoin naziva šitcoin casino .Ako se vratite u prošlost i pogledate market cap top 10 kriptovaluta vidjećete da su neke kriptovalute koje su nekad bile u top10 danas nestale a zamjenili su ih neke druge i to se konstanto dešava iz godine u godinu ,šhitcoini propadaju i dolaze novi.Svaki novi bitcoin bull run iznjedri nove šitcoine, Budite oprezni kripto market je privukao ogroman broj raznih prevaranta koji rade hiper produkciju i kreiraju ogroman broj prevarantskih kriptovaluta,kripto projekata i tokena šhitcoina kojima je jedini cilj da izvuku fiat valute i Bitcoin novac naivnim ulagačima.
ETH je kralj svih prevarantskih centralizovanih šhitcoina. Vitalik Buterin i ekipa prevaranta koja stoji iza ETH imaju ogromne količine ETH oko 70% ukupnog broja ETH u opticaju koga su dodjelili sebi prije pokretanja eth mreže i te količine istresaju nad ulagačima u ETH.Ovde možete pročitati kako Vitalik Buterin jedan od osnivača ETH i jedan od glavnih ljudi u ETH polako prodaje svoje premine ETH .Prvobitno su planirali da ukupna ponuda bude 100 miliona ETH ali su to kasnije promjenili i povecali broj ETH u opticaju.Tokom 2022 su donjeli odluku kako bi podigli cijenu ETH i kako bi mogli lakše da prodaju svoje pune torbe ETH da pređu sa proof-of-work modela na proof-of-stake i naprave ETH deflatornom kriptovalutom poput Bitcoina.Kada prodaju sve zalihe ETH ništa ih ne može zaustaviti da kreiraju sebi još novih ETH i rade druge promjene na štetu drugih investitora u ETH ili jednostavno vlada može da ih pritisne da rade promjene na protokolu ,brišu ili zamrazavaju transakcije.Ovde možete vidjeti video u kojem Vitalik Buterin objašnjava da Ethereum i svi Layer 2 trenutno sadrže backdoor koji programeri mogu koristiti za promjenu ili ometanje protokola.Ovo je loše jer to znači da programeri i VC insajderi (ili vlade koje vrše pritisak na njih) mogu mjenjati protokol i povecavati broj eth ,cenzurisati transakcije ili zamrznuti sredstva kad god žele.U ovom videu se govori o mnogim sličnostima između Vitalika Buterina osnivača ETH i poznatog prevaranta vlasnika mjenjačnice FTX koji je ukrao sredstava svojih korisnika Sama Bankman-Frieda
XRP je još jedna velika prevara na kripto marketu.Grupa prevaranta je osnovala kompaniju Ripple Labs tj XRP. Printali ga u velikim količinama svih 100 milijadi, prodavali ljudima iste tokene i uzeli milijarde dolara naivnim ljudima .Zbog toga su udaru Američke komisije za hartije od vrijednosti SEC .Ovde imate članak sa poznatog lista Forbes gde se opisuje Xrp prevara
Solana potpuno centralizovana , u nekoliko zadnjih godina programeri koji kontrolišu Soalnu su nekoliko puta stopirali Solana bolkčejn koji nije radio po čitav dan .Po tviteru je kruzio video sa podkasta gde su se osnivači venture kapitalisti koji imaju ogromne količine solana tokena rugali onima koji kupuju njihov shitcoin i uz podrugljiv smijeh govorili kako će se istresti svoje shitcoine na njima.Taj video video možete pogledati ovde
Pump and dump prevare
Obično počinje tako što grupa ljudi kreira neku kriptovalutu . Ti pojedinci tada počinju širiti glasine i stvarati hype oko tokena, obično putem društvenih medija i chat grupa.U ovakvim prevarama često učestvuju i poznati domaći i strani kripto youtuberi ,Mnogi youtuberi to rade i iz neznanja ili pohlepe promoviraju bezvrijedne digitalne tokene.Oni mogu tvrditi da je to kripto projekt sa potencijalom i da će token biti izlistan na velikoj berzi ili da je osigurao partnerstvo sa poznatom kompanijom ili da je to novi bitcoin ili da je to token sa potencijalom u koga vrijedi ulagati.Kako sve više ljudi počinje kupovati u hype-u i ulagati u token, cijena počinje brzo rasti.Ovo je pump faza.Kako cijena dostigne određeni nivo, pojedinci koji su započeli prevaru počinju prodavati svoje tokene, uzrokujući pad cijene. Ovo je dump faza i često se dešava veoma brzo, ostavljajući naivne investitore značajnim gubicima i ovakvi tokeni se nikad više ne oporave.
Šta razlikuje Bitcoin od ostalih kripto valuta i fiat valuta
Za razliku od šitcoina odnosno kripto i fiat valuta Bitcoin je deflatorna valuta, inflacija Bitcoina se svake 4 god smanjuje halvingom polovljenjem , što rezultira povećanjem vrijednosti bitcoina tokom vremena.Maksimalna količina bitcoina koja ikada može postojati je 21 milijun dok velika većina ostalih kriptovaluta i fiat valuta nema ograničenu količinu i mogu biti prinatne neograničeno.Sve ostale kriptovalute i fiat valute imaju veliku inflaciju što znači da gube vrijednost tokom vremena
Za razliku od bitcoina sve druge kriptovalute su jako centralizovane odnosno privatne i u vlasništvu male grupe ljudi dok je Bitcoin mreža potpuno decentralizirana i niko je ne posjeduje. Pod pojmom decentralizacije prvenstveno se podrazumijeva da ni jedan sudionik mreže samostalno nema mogućnost da nameće ili mijenja pravila na temelju kojih mreža funkcionira. Upravljanje mrežom je decentralizirano i moć upravljanja raspoređena je svima koji u mreži sudjeluju. Ovo je fundamentalna osobina Bitcoin mreže je ni jedan pojedinac, ni jedna kompanija niti bilo koja vlada neke države nije u mogućnosti „zauzeti“ mrežu i samostalno promijeniti pravila za razliku od ostalih kriptovaluta šhitcoina gde kompanije i programeri koji su napravili te kriptovalute kontrolišu te kriptovalute te mogu mjenjati tu kriptovalutu kako žele kao naprimjer što to radi Vitalik Buterin i ETH fondacija
Za bolje razumjevanje bitcoina i zašto je tako važan pročitajte pažljivo članke ispod
Bitcoin je imao fer začeće i distribuciju to znači da kreatoru Bitcoina programeru pod pseudonimom Satoši Nakamotu nije bila namjera da se obogati i da prevari naivne ljude,ili da Bitcoin bude profitna organizacija za bogaćenje onih koji su osnovali tu kriptovalutu kao što je slučaj kod šhitcoina koji su stvorerni nakon bitcoina već je njegov motiv bio idološke prirode dar čovječanstvu jer kreirao je Bitcoin u jeku finacijske krize 2008 a prvom bloku Bitcoin blokčejna koji se još naziva i blok nastanka (Genesis blok) je ostavio poruku i citirao naslov u novinama The Times koji kaže: Premijerka je odobrila drugi paket mjera kako bi se spasile banke. Chancellor on brink of second bailout for banks.Njegova ideja je da kreira pravedniji i bolji monetarni sistem i decentralizovani deflatorni narodni novac u digitalnom obliku koga niko neće kontrolisati,niti moći štampati neograničeno.Tokom financijske krize 2008. centralne banke u optjecaj pustile su ogromne količine novo isprintanog novca kako bi spasile banke. Cijenu tog spašavanja platili su obični ljudi poput mene i vas jer je naš novac i naša ušteđevina izgubila vrijednost. Vrijednost je izgubila jer je novac koji je stvoren iz ničega i dan bankama obezvrijedio naš novac koji je zarađen radom. Puštanje novca u optjecaj na ovakav način uzrokuje inflaciju a inflaciju najlakše opisujemo kao smanjenje kupovne moći. Svima je jasno i svi na svojoj koži osjećaju da 100 eura danas može kupiti puno manje nego je tih istih 100 eura moglo kupiti prije godinu dana. To je inflacija ili skriveni porez koji svi mi zajedno plaćamo. Ali mi ga plaćamo novcem koji moramo zaraditi a države i banke ga plaćaju novcem koji si stvore prema potrebi i u količinama koje su im potrebne kao što rade i kreatori šihtcoina. To je surova realnost današnjeg svijeta.
Što bitcoinu daje vrijednost?
Bitcoin je pokrenut vjerovatno u savršenom istorijskom trenutku. Rijetko kada je pitanje novca bilo važnije nego danas. Živimo u vremenu u kojem se čitav monetarni sistem zasniva na dugu, manipulaciji i beskonačnom štampanju fiat valuta od strane centralnih banaka. Nasuprot tome stoji Bitcoin sa apsolutno ograničenom količinom od 21 milion. Upravo ta granica čini ga potpunom suprotnošću bankarskom fiat novcu, koji se može stvarati iz ničega, bez stvarnog ograničenja i bez posljedica po one koji ga emituju.
Bitcoinova ograničena količina predstavlja zaštitu od obezvrjeđivanja novca. Dok euro, dolar, dinar, franak i sve druge današnje fiat valute svakodnevno gube vrijednost, Bitcoin je dizajniran tako da tu vrijednost dugoročno čuva. To nije slučajnost. To je srž njegovog dizajna. Bitcoin nije napravljen da bi služio političarima, bankarima i dužničkom sistemu. Bitcoin je napravljen da služi čovjeku koji želi sačuvati rezultat svog rada.
Zbog svog jedinstvenog dizajna, Bitcoin je stvoren za očuvanje kupovne moći kroz dugo vremensko razdoblje. On je rijedak po prirodi, a ta rijetkost je temelj njegove vrijednosti. Upravo zato je, kao skladište vrijednosti, superioran čak i zlatu. Zlato jeste rijetko, ali nije apsolutno ograničeno. Svake godine nova količina zlata dolazi na tržište, otprilike oko 2% u odnosu na postojeće zalihe. To znači da zlato, iako čvrst novac u istorijskom smislu, ipak ima inflaciju ponude. Bitcoin toga nema. Njegova monetarna politika je nepromjenjiva i unaprijed poznata.
Pored toga, Bitcoin ima ogromne prednosti u odnosu na zlato. Troškovi čuvanja i transporta Bitcoina gotovo su zanemarivi u poređenju sa zlatom. Zlato morate fizički skladištiti, osiguravati, čuvati i prenositi. Bitcoin možete čuvati na hardverskom novčaniku, na računaru, telefonu ili čak u vlastitom pamćenju kroz seed frazu. Milioni eura vrijednosti mogu stati u nekoliko riječi koje samo vi znate. To je monetarna revolucija bez presedana.
Ljudi kupuju Bitcoin i koriste ga kao skladište vrijednosti upravo zato što znaju da njegova maksimalna količina nikada neće biti promijenjena. Sve što dugoročno može očuvati kupovnu moć jeste skladište vrijednosti. Problem je što fiat valute to više nisu. Vlade širom svijeta neprestano štampaju nove količine novca kako bi finansirale dugove, ratove, spasavale banke i održavale iluziju stabilnosti. Posljedica toga je inflacija ne samo inflacija valuta, nego i inflacija cijena svega što vam je potrebno za život. Hrana, stanovanje, energija, obrazovanje i zdravstvo postaju skuplji, dok vrijednost vašeg rada i štednje postaje sve manja. Zato su fiat valute loš novac i katastrofalno loše skladište vrijednosti.
U poređenju sa takvim novcem, ali i sa većinom druge imovine, Bitcoin je superioran jer ima fiksnu ponudu. Ljudi ga zato drže kao digitalno zlato, ali Bitcoin je i više od toga. On nije samo digitalna verzija zlata on je bolje zlato. Može se poslati bilo kome, bilo gdje u svijetu, gotovo trenutno i uz minimalne troškove. Ne treba vam trezor, ne treba vam transporter, ne treba vam dozvola države, ne treba vam banka. Potreban vam je samo privatni ključ.
Najveću vrijednost Bitcoinu daje upravo njegova apsolutna rijetkost. Maksimalna količina koja ikada može postojati zauvijek je ograničena na 21 milion. To je temelj svega. Svako ko ima pristup računaru može to provjeriti. Bitcoin ne traži da mu vjerujete na riječ. Njegova pravila su otvorena, provjerljiva i važe jednako za sve. Ogromna računarska snaga širom svijeta svakodnevno štiti mrežu i osigurava ispravnost te decentralizovane glavne knjige. Njegova cijena ne nastaje političkom odlukom, nego slobodnim odnosom ponude i potražnje na tržištu.
Kroz istoriju su plemeniti metali poput zlata bili novac upravo zato što nisu zavisili od posrednika. Kasnije su ih zamijenile kovanice i papirne novčanice. Izreka „gotovina je sloboda“ savršeno opisuje zašto su ljudi vjerovali fizičkom novcu jer ga zaista posjeduju. Međutim, gotovina i zlato imaju jedno veliko ograničenje: nepraktični su za digitalni svijet. Sa dolaskom interneta i digitalne trgovine, debitne i kreditne kartice preuzele su primat. Time smo dobili praktičnost, ali smo izgubili suverenost.
Danas većina ljudi koristi digitalne zapise na bankovnim računima. To znači da njihov novac nije zaista u njihovim rukama. On postoji samo dok banka i sistem dozvoljavaju da postoji. Tu dolazimo do problema rizika treće strane. Ako banka postane nelikvidna, ako država uvede kapitalne kontrole, ako se promijeni politički kurs, ako se neka transakcija procijeni kao „nepoželjna“, vaša sredstva mogu biti blokirana, ograničena ili oduzeta.
To nije teorija. To se već dešavalo. Na Kipru 2013. godine ljudima je ograničeno podizanje gotovine, uvedene su kapitalne kontrole i prisilno je oduzet dio novca sa računa. U drugim slučajevima banke su jednostrano zabranjivale slanje novca određenim državama, organizacijama ili pojedincima. Čak i kada dozvole transfer, naplaćuju vam posredničku naknadu samo zato što ste htjeli raspolagati sopstvenim novcem. To je suština bankarskog sistema: vaš novac nije zaista vaš, nego vam je privremeno dozvoljeno da ga koristite dok se ponašate u skladu sa pravilima sistema.
Prelaskom sa papirnog na digitalni fiat novac, ljudi su se odrekli direktne kontrole nad vlastitom imovinom. Prihvatili su praktičnost u zamjenu za zavisnost. Do pojave Bitcoina to je zaista djelovalo kao neizbježna cijena savremenog života. Ako ste htjeli učestvovati u digitalnoj ekonomiji, morali ste pristati na banke kao posrednike, na nadzor, dozvole, ograničenja i stalni rizik treće strane.
Bitcoin je prvi stvarni izlaz iz tog problema.
Kao digitalni novac, savršeno je prilagođen internetu. Ali za razliku od digitalnog bankarskog novca, Bitcoin se može posjedovati direktno, bez banke, bez države i bez bilo kakve treće strane. Vlasnik Bitcoina može svoja sredstva čuvati samostalno, putem hardverskog novčanika ili seed fraze od 12 ili 24 riječi. Te riječi su ključ njegovog bogatstva. Može ih sačuvati kako želi zapisane, sakrivene, podijeljene ili naučene napamet. Kao što gotovinu možeš držati ispod madraca, tako možeš držati i pristup svom Bitcoinu. Samo što je Bitcoin u tome još moćniji, jer se može prenijeti bilo gdje na svijetu bez fizičkog tereta i bez rizika da ga neko lako oduzme.
Bitcoin blockchain se zato može posmatrati kao banka ali banka koja je istovremeno u vlasništvu svih i ničija. Banka bez direktora, bez šaltera, bez privilegovanih, bez političkih veza i bez diskriminacije. Banka u kojoj niko nema prvenstvo pristupa bez obzira na bogatstvo, porijeklo, vjeru, naciju ili političko uvjerenje. Banka koja nikada neće zatvoriti tvoj račun, nikada ti neće reći da ne možeš poslati svoj novac kome želiš i nikada ti neće tražiti dozvolu da raspolažeš vlastitom imovinom.
Bitcoin nema bankarskog službenika kojem se danas radi, a sutra ne radi. Nema birokratu koji može pogriješiti, biti korumpiran ili politički ucijenjen. Nema upravni odbor koji može promijeniti pravila preko noći. Nema centralnu banku koja može odlučiti da sutra treba „malo više inflacije“. U Bitcoin mreži svi su pred pravilima jednaki. Nema jednakih i jednakijih. Nema povlaštenih i otpisanih. Postoji samo protokol, matematika i monetarna pravila koja vrijede isto za svakoga.
I upravo zato Bitcoin nije samo nova tehnologija. Bitcoin je razdvajanje novca od države, banaka i političke samovolje. On je prvi ozbiljan pokušaj čovječanstva da novac vrati u ruke pojedinca.
Najbolja strategija za štednju u Bitcoinu
Kod svakog dugoročnog ulaganja, čekanjem pravog trenutka i povoljnog kursa za ulazak nema previše smisla. Sigurnije je odabrati strategiju redovnih obično mjesečnih ili sedmičnih konvertovanja fiat novca za bitcoin bez obzira na kretanje vrijednosti Bitcoina , što se u stručnom žargonu naziva ‘Dollar cost averge’ ili DCA.
DCA je dugoročna strategija ulaganja gdje investitor ulaže male iznose redovno u jednakim vremenskim intervalima, neovisno o tome što se događa na tržištu.
Glavna prednost DCA strategije je što se ne mora brinuti kada je pravo vrijeme za ulazak . Na taj način nestaje strah od ulaganja većeg iznosa u neprikladnom trenutku, naprimjer neposredno prije velike korekcije.Ključ DCA strategije je odabrati iznos koji se može redovito reinvestirati u odabranom vremenskom intervalu , naprimjer, jednom mjesečno ili sedmično konvertujermo 20,50 ,100 EUR kroz dugi vremenski period , bez obzira na to što se događa na tržištu. Konvertujemo fiat za bitcoin i kada vrijednosti rastu i kada padaju.Obavezno maknuti bitcoin sa mjenjačnica u svoj novčanik.Ovde imate neke od preporučenih bitcoin novčanika
Bitcoin Halving i utjecaj na tržište
Bitcoin halving je proces smanjenja nagrade za rudarenje Bitcoina na pola. To znači da će rudari Bitcoina za svaki novi blok koji rudare dobijati upola manje Bitcoina
Bitcoin halving ima značajan utjecaj na tržište. Smanjenjem nagrade za rudarenje, smanjuje se i količina novih Bitcoina koji ulaze u opticaj. To dovodi do smanjenja ponude odnosno manjeg pritska na prodaju jer rudari zbog operatvinih troškova ,plaćanja struje itd konstantno vrše pritisak na prodaju .Manji pritisak na prodaju nakon halvinga uz stalni rast potražnje dovodi do rasta cijene bitcoina. Tako da se posle svakog bitcoina halvina pokrene takozvani bull run odnosno bikovski market u kojem cijene bitcoina enormno skaču jer inflacija bitcoina pada.