Monetarna premija predstavlja razliku između tržišne cijene nekog dobra i njegove fundamentalne (upotrebne) vrijednosti, koja nastaje zato što se to dobro koristi kao novac odnosno kao sredstvo razmjene, pohranu vrijednosti i obračunsku jedinicu.
Jednostavnije rečeno to je “dodatna vrijednost” koju predmet dobije jer ga ljudi smatraju novcem ili sigurnom imovinom, a ne samo korisnim predmetom.
Kako ona funkcioniše u praksi?
Da bismo razumjeli ovaj koncept, najbolje je pogledati tri klasična primjera
Zlato: Da se zlato koristi isključivo u industriji i za izradu nakita, njegova cijena bi bila značajno niža. Trenutno se samo oko 10% do 15% svjetske ponude zlata koristi u industriji (elektronika, nakit,medicina, nanotehnologija).Razlika između te “upotrebne” cijene i trenutne tržišne cijene je njegova monetarna premija. Ljudi ga kupuju jer vjeruju da će zadržati kupovnu moć.Zlato ima najdužu istoriju (preko 5.000 godina). Njegova monetrana premija je stabilna jer se oslanja na fizičku oskudicu i hemijsku neuništivost.Upotrebna vrijednost: Postoji (elektronika, stomatologija, nakit), ali čini mali dio cijene.Likvidnost: Visoka globalno.Glavni problem: Teško se transportuje u velikim količinama, zahtijeva fizičko osiguranje i lako ga je konfiskovati ili oporezovat
Nekretnine: U modernom svijetu, stanovi u velikim gradovima često služe kao “štedni računi u betonu”. Ako cijena stana raste brže nego što bi trebala na osnovu same stanarine ili troškova gradnje, taj višak je monetarna premija.U posljednjih 50 godina, nekretnine su postale primarno mjesto za čuvanje bogatstva srednje klase. To je dovelo do ogromne monetarne premije koja često guši njihovu osnovnu namjenu – stanovanje
Bitcoin: Ovo je najčistiji primjer. Budući da Bitcoin nema fizičku upotrebnu vrijednost (ne možete ga jesti ili od njega praviti nakit), njegova cjelokupna tržišna vrijednost je zapravo čista monetarna premija.
Zašto dolazi do pojave monetarne premije?
Fiat valute (dolar, euro itd.) su sustavi koji se temelje isključivo na povjerenju i dekretu (lat. fiat – “neka bude”) države, a ne na nečemu opipljivom.Fiat vakute nemajy fizičku granicu. Centralne banke mogu kreirati nove jedinice novca doslovno jednim klikom na računalu.Zakon ponude i potražnje: Kada se količina novca u opticaju poveća brže nego što raste količina robe i usluga na tržištu, vrijednost svake pojedine novčanice pada.Posljedica: Tvoja ušteđevina gubi kupovnu moć. Ono što si 2023. godine mogao kupiti za 100 jedinica valute, danas vjerojatno košta 200 ili 300.
U bankarskom sustavu novca, gotovo sav fiat novac nastaje kao dug. Kada banka nekome odobri kredit, taj novac se stvara “iz zraka”.Sustav zahtijeva stalni rast duga da bi uopće funkcionirao.Ako svi odjednom odluče vratiti dugove ili prestanu uzimati nove kredite, sustav ulazi u deflacijsku spiralu i kolaps. To stvara stalnu nestabilnost.Fiat valute su pod potpunom kontrolom države i banaka. To donosi nekoliko rizika:Politički rizik: Ako država loše upravlja ekonomijom ili uđe u rat, valuta propada (sjeti se hiperinflacije u Jugoslaviji, Njemačkoj ili danas u Venezueli).Cenzura: Tvoj novac u banci nije zapravo “tvoj” u fizičkom smislu; banka ti može blokirati račun ili ograničiti raspolaganje tvojim sredstvima.
Povijest je okrutna prema fiat valutama. Svaka fiat valuta u povijesti na kraju je izgubila 100% svoje vrijednosti ili je propala zajedno s državom koja ju je izdala.Prosječni životni vijek fiat valute je oko 27-35 godina.Britanska funta je najdugovječnija, ali je od svog nastanka izgubila preko 99% svoje izvorne kupovne moći mjerene u zlatu.
Pojava monetarne premije nije slučajnost, već direktna posljedica ljudske potrebe da prenosi ekonomsku vrijednost (svoj trud i bogatstvo) kroz vrijeme i prostor. Monetarna premija je “cijena” koju plaćamo za nedostatak savršenog medija za pohranu vrijednosti odnosno novca
Evo ključnih razloga zašto se ona javlja
Problem “Slučajne podudarnosti želja”
U ekonomiji bez novca (trampa), da biste dobili ono što želite, morate naći nekoga ko ima to što vama treba i ko istovremeno želi baš ono što vi nudite. To je skoro nemoguće.Rezultat: Ljudi počinju tražiti “posredničko dobro” koje svi žele, ne zato što im treba za jelo ili rad, već zato što znaju da će ga lako zamijeniti za nešto drugo. To dobro tada dobija monetarnu premiju jer postaje “most” u trgovini odnosno novac
Nesigurnost u budućnost (Čuvanje vrijednosti)
Niko ne zna šta donosi sutra. Zbog toga štedimo. Međutim, većina stvari koje koristimo propadaju (hrana truli, auti se kvare).Rezultat: Tražimo predmete koji su trajni i oskudni. Kada ih nađemo, spremni smo platiti više od njihove upotrebne vrijednosti samo da bismo bili sigurni da će naša štednja preživjeti 10 ili 20 godina. Ta razlika u cijeni je monetarna premija.
“Loš novac” istiskuje “dobar novac” (Greshamov zakon)
Kada bankarske valute papirne i digitalne gube vrijednost zbog inflacije, ljudi je se žele riješiti što prije. Ali oni i dalje moraju negdje čuvati svoje bogatstvo.Rezultat: Oni “parkiraju” svoj kapital u imovinu koju država ne može lako “naštampati” (zlato, nekretnine, Bitcoin). Što više ljudi bježi iz bankaske valute koje propada u neku drugu imovinu, to ta imovina više raste , odnosno, njena monetarna premija se povećava.
Zašto se to dešava baš određenoj imovini?
Monetarna premija se “lijepi” za dobra koja posjeduju skup osobina potrebnih da bi bila dobar novac i pouzdana pohrana vrijednosti kroz vrijeme.
Oskudica
Ako se nešto može lako proizvesti (poput bankarskog digitalnog papirnog novca ili pšenice), ne može zadržati visoku monetarnu premiju. Rast ponude neminovno obara vrijednost.
Prenosivost
Imovina koju je teško ili skupo prenositi (npr. ogromne stijene) ima znatno manju monetarnu premiju od imovine koja se lako prenosi ,poput zlata ili bitcoina.
Trajnost
Monetarna premija je opklada na budućnost. Ako dobro nije trajno, njegova premija s vremenom teži nuli jer niko ne želi čuvati vrijednost u nečemu što propada ili nestaje.
Prepoznatljivost
Vrijednost mora biti široko prepoznata. Monetarna premija postoji samo ako postoji zajedničko uvjerenje da to dobro vrijedi i da će ga i drugi prihvatiti u budućnosti.
Zamjenjivost (fungibility)
Svaka jedinica mora biti jednaka svakoj drugoj jedinici. Ako jedno “isto” dobro vrijedi više ili manje zbog svoje povijesti ili oblika, njegova monetarna premija slabi.
Djeljivost
Dobro mora biti lako djeljivo na manje jedinice bez gubitka vrijednosti. Ako se ne može precizno dijeliti, teško ga je koristiti kao univerzalno sredstvo razmjene.
Otpornost na konfiskaciju i cenzuru
Imovina koja se može lako oduzeti, zamrznuti ili zabraniti nosi veći rizik, pa samim tim i manju monetarnu premiju. Što je teže konfiscirati, to tržište dodjeljuje veću premiju.
Provjerljivost
Mora biti lako i brzo provjeriti autentičnost. Ako je skupo ili složeno utvrditi je li nešto pravo, povjerenje opada, a s njim i monetarna premija.
Primjer: Nekretnine danas imaju ogromnu monetarnu premiju jer ljudi ne vjeruju novcu u banci. Kada bi postojao “savršen novac” koji ne gubi vrijednost, cijene stanova bi vjerovatno drastično pale jer bi ih ljudi kupovali samo da bi u njima živjeli, a ne da bi u njima “čuvali” svoj novac.
Da imamo “savršen novac” (npr. sustav s fiksnom ponudom koji je lako prenosiv), zlato bi prestalo biti investicija. Ljudi bi ga koristili za ono za što je najbolje , za čipove i nakit a cijena bi mu bila realna, a ne “napuhana” našim strahom od propasti valuta.Ljudi koji imaju višak kapitala kupuju drugi, treći ili deseti stan jer nemaju kamo s novcem.Kada bi postojao savršen novac (koji ne gubi vrijednost i lako se prenosi), potreba za “parkiranjem” bogatstva u beton bi nestala.Procjena: Cijene bi mogle pasti za 70%, jer bi nekretnine prestale biti investicijski instrument i postale bi ono što zapravo jesu , potrošna roba.
Nekretnina bi postala “deprecijacijska imovina”
Stan bi bio kao automobil. Kako stari, vrijednost mu opada jer se zgrada troši, instalacije propadaju, a tehnologija gradnje napreduje.Samo bi zemljište na top lokacijama zadržalo visoku vrijednost, dok bi sami objekti gubili na cijeni tijekom vremena.
Zašto je važno razumijeti monetarnu premiju?
Kada razumiješ monetarnu premiju, postaje jasno da Bitcoin ne pokušava biti ni tvrtka koja ostvaruje dobit, niti sirovina namijenjena proizvodnji. Tvrtke imaju poslovne modele, prihode i troškove, dok sirovine imaju industrijsku ili potrošnu vrijednost. Bitcoin nema ni jedno ni drugo. Njegova vrijednost ne proizlazi iz profita koji generira niti iz upotrebe u proizvodnji, već iz njegove monetarne uloge.
Monetarna premija predstavlja dodatnu vrijednost koju tržište pripisuje nečemu zato što ga prepoznaje kao dobar oblik novca , sredstvo razmjene, pohranu vrijednosti i obračunsku jedinicu. Bitcoin tu premiju gradi kroz oskudnost, nemogućnost krivotvorenja, otpornost na cenzuru i predvidljiva pravila koja nisu podložna političkim odlukama.
Upravo zato Bitcoin nije potrebno vrednovati kroz klasične financijske metrike ili uporabnu vrijednost. On postoji prvenstveno kao monetarni sustav, a njegova cijena odražava stupanj povjerenja koje mu tržište dodjeljuje kao alternativi bankarskom fiat novcu.