Iako se ni danas ne zna ko je zapravo Satoshi Nakamoto, kroz svoje istraživanje starih foruma, e-mail lista, BitcoinTalk objava, kriptografskih rasprava i tekstova koji su prethodili Bitcoinu, najviše sam se zadržao na jednom imenu — Nick Szabo.
Naravno, ne mogu tvrditi da je Nick Szabo sigurno Satoshi. Takav dokaz ne postoji, barem ne javno. Ali kada se pogleda njegov raniji rad, način razmišljanja, stil pisanja, filozofija novca i vremenski slijed događaja prije nastanka Bitcoina, Szabo mi djeluje kao najlogičniji i najvjerovatniji kandidat.
Postoji više razloga zašto mislim da je upravo on najbliži osobi koja se krije iza imena Satoshi Nakamoto.
Bit Gold kao direktni prethodnik Bitcoina
Jedan od najjačih argumenata u korist Nicka Szaboa jeste njegov projekat Bit Gold. Szabo je kompjuterski naučnik, ali i pravnik, i još 1998. godine je dizajnirao teorijski protokol koji je po mnogo čemu podsjećao na ono što će kasnije postati Bitcoin.
Bit Gold nikada nije zaživio u praksi, ali je idejno bio nevjerovatno blizu Bitcoinu. U tom konceptu već su postojali elementi koji su kasnije postali ključni za Bitcoin: rješavanje kriptografskih zagonetki, odnosno Proof of Work, povezivanje tih rješenja u lanac kako bi se spriječilo duplo trošenje i ideja decentralizovane mreže bez centralnog posrednika.
Drugim riječima, Szabo je godinama prije Bitcoina razmišljao o sistemu digitalnog novca koji ne zavisi od države, banke ili bilo koje centralne institucije. To nije bila samo površna ideja, već ozbiljan pokušaj da se napravi digitalni oblik čvrstog novca.
Glavni problem Bit Golda bio je u tome što nije do kraja riješio pitanje konsenzusa i podsticaja unutar mreže. Upravo tu Satoshi kasnije pravi ključni iskorak kod Bitcoina, uvodeći blok nagrade i sistem u kojem rudari imaju ekonomski interes da održavaju mrežu sigurnom. Zbog toga mnogi smatraju da je Bitcoin praktična realizacija onoga što je Szabo ranije zamišljao kroz Bit Gold.
Stil pisanja koji podsjeća na Satoshija
Drugi razlog zbog kojeg mi je Nick Szabo posebno zanimljiv jeste stil pisanja. Godine 2014. grupa lingvističkih istraživača sa Univerziteta Aston u Engleskoj sprovela je stilometrijsku analizu, odnosno analizu stila pisanja, izbora riječi, interpunkcije i gramatičkih struktura.
Oni su upoređivali Bitcoin Whitepaper, tehnički dokument koji je Satoshi objavio 2008. godine, s tekstovima više osoba koje su se kroz godine povezivale s nastankom Bitcoina. Rezultat je bio posebno zanimljiv jer se stil Nicka Szaboa poklapao sa Satoshijevim u većoj mjeri nego stil bilo kog drugog kandidata.
Naravno, stilometrijska analiza nije konačan dokaz. Ona ne može sa stopostotnom sigurnošću potvrditi nečiji identitet. Ali kada se takav rezultat spoji s činjenicom da je Szabo već ranije radio na Bit Goldu, onda ta sličnost postaje mnogo zanimljivija.
Posebno je važno to što se ne radi samo o opštem tonu pisanja, već o specifičnim frazama, konstrukcijama i načinu objašnjavanja tehničkih ideja. Upravo tu se vidi zašto mnogi istraživači i Bitcoin entuzijasti Szaboa i dalje smatraju jednim od najozbiljnijih kandidata.
Filozofija novca i Austrijska škola ekonomije
Treći razlog je Szabovo duboko razumijevanje novca. On nije bio samo tehničar koji je razmišljao o kriptografiji. Szabo je godinama pisao o istoriji novca, povjerenju, institucijama, centralnim bankama i potrebi za novcem koji nije politički kontrolisan.
Njegovi tekstovi se često povezuju s idejama Austrijske škole ekonomije, posebno s autorima kao što su Carl Menger, Ludwig von Mises i Friedrich Hayek. To su ekonomisti koji su naglašavali važnost tržišnog novca, ograničene ponude, spontanog poretka i nepovjerenja prema centralnom planiranju novčanog sistema.
Kada čitam Szabove tekstove o novcu i uporedim ih sa Satoshijevim rijetkim objavama, vidim veoma sličan način razmišljanja. Bitcoin nije nastao samo kao tehnički eksperiment. On je nastao i kao odgovor na problem fiat novca, centralnih banaka i finansijskog sistema u kojem ljudi moraju vjerovati posrednicima.
Satoshi je jasno razumio da je suština problema u povjerenju. Zato je Bitcoin dizajniran tako da ne traži povjerenje u jednu osobu, banku ili državu, već u pravila sistema, matematiku, kriptografiju i mrežni konsenzus. To je gotovo identično filozofiji koju je Szabo godinama razvijao u svojim tekstovima.
Vremenski slijed koji djeluje previše zanimljivo da bi bio slučajan
Još jedan detalj koji mi je posebno zanimljiv jeste vremenski slijed događaja. Samo nekoliko mjeseci prije nego što se Bitcoin Whitepaper pojavio u javnosti, Szabo je na svom blogu ponovo pokrenuo priču o Bit Goldu i tražio programere koji bi mu pomogli da kodira tu ideju.
Zatim se u oktobru 2008. pojavljuje Bitcoin Whitepaper, a u januaru 2009. Bitcoin mreža počinje s radom. Nakon toga, Szabo se prilično tiho ponaša u vezi s Bit Goldom i o Bitcoinu ne piše mnogo sve do 2011. godine.
Za mene je to čudno. Ako je neko godinama razmišljao o digitalnom novcu, Proof of Work sistemima i decentralizovanom novcu bez posrednika, očekivao bih da će biti među prvima koji će javno komentarisati Bitcoin, analizirati ga ili se barem aktivnije uključiti u raspravu. Umjesto toga, Szabo je bio iznenađujuće tih.
Još je zanimljivije to što Satoshi u Bitcoin Whitepaperu ne citira Bit Gold, iako citira druge projekte koji su takođe prethodili Bitcoinu, poput Hashcash-a i b-money-a. Bit Gold je po strukturi bio veoma blizak Bitcoinu, možda čak i bliži od nekih projekata koji jesu navedeni. Zbog toga mnogi vjeruju da je to izostavljanje moglo biti namjerno, kako se ne bi previše očigledno povezalo Satoshija sa Szabom.
Inicijali Nicka Szaboa i Satoshija Nakamota
Zanimljiv detalj u ovoj teoriji jeste i odnos između imena Satoshi Nakamoto i Nick Szabo. Na prvi pogled, ta dva imena nemaju mnogo zajedničkog, ali kada se pogledaju inicijali, pojavljuje se neobična simbolika. Nick Szabo ima inicijale “NS”, dok Satoshi Nakamoto ima inicijale “SN”. Dakle, ista slova su samo zamijenila mjesta.
Savršena tišina između Satoshija Nakamota i Nicka Szaboa
Jedan od najzanimljivijih detalja u teoriji da je Nick Szabo možda Satoshi Nakamoto nije samo sličnost između Bit Golda i Bitcoina, već nešto što na prvi pogled djeluje kao obična praznina: ne postoji poznata komunikacija između Satoshija i Nicka Szaboa.
Kada se pogleda rana istorija Bitcoina, vidi se da je Satoshi bio u kontaktu s gotovo svim važnim ljudima iz cypherpunk i kriptografske zajednice. Hal Finney, prva osoba koja je primila Bitcoin transakciju, direktno je komunicirao sa Satoshijem i pomagao mu u testiranju i ispravljanju ranih problema u kodu. Adam Back, tvorac Hashcash-a, takođe je bio povezan sa Satoshijem, jer ga je Satoshi kontaktirao prije objave Bitcoin whitepapera. Wei Dai, autor b-money koncepta, takođe je bio uključen kroz korespondenciju, jer ga je Satoshi kontaktirao kako bi pravilno naveo njegov rad.
Kasnije su i drugi rani Bitcoin programeri, poput Gavina Andresena, Mikea Hearna i Marttija Malmija, imali brojne javne i privatne razmjene sa Satoshijem. Dakle, Satoshi nije bio potpuno izolovan. Komunicirao je s ljudima, objašnjavao ideju, odgovarao na pitanja i radio s onima koji su mogli pomoći razvoju Bitcoina.
Ali tu dolazimo do čudnog dijela: Nick Szabo, čovjek koji je napisao Bit Gold, koncept koji je možda najbliži direktni prethodnik Bitcoina, ne pojavljuje se u toj komunikaciji.
To je teško ignorisati. Ako je Satoshi kontaktirao Adama Backa zbog Hashcash-a, Wei Daija zbog b-money-a i Hala Finneyja kroz rane testove Bitcoina, zašto onda nema nikakvog poznatog traga komunikacije sa Nickom Szabom? Zašto čovjek čiji je rad toliko blizak Bitcoinu nije bio među prvima koje je Satoshi kontaktirao?
Još je zanimljivije to što Satoshi u samom Bitcoin whitepaperu nije direktno citirao Bit Gold, iako je citirao druge projekte koji su bili manje slični Bitcoinu. Tek kasnije, u forumskim diskusijama, Bit Gold se spominje kao jedan od prethodnih pokušaja digitalnog novca. Meni to djeluje veoma neobično, jer bi bilo logično da Satoshi odmah navede Szabove ideje, posebno ako je Bit Gold zaista bio toliko važan prethodnik Bitcoina.
Postoji objašnjenje za ovu tišinu.
Satoshi i Nick Szabo su možda ista osoba. Ako je Szabo zaista pisao pod pseudonimom Satoshi Nakamoto, onda je potpuno logično zašto nije postojao mejl između njih dvojice. Nije mogao slati poruke samom sebi, niti je mogao previše rano i previše očigledno citirati sopstveni rad, jer bi time skrenuo pažnju na svoj identitet.
Datum rođenja na P2P Foundation profilu: 5. april
Jedan od najzanimljivijih detalja u teoriji da je Nick Szabo možda Satoshi Nakamoto jeste datum rođenja koji je Satoshi unio na svom profilu na platformi P2P Foundation. To je mjesto gdje je prvi put javno objavio vijest o Bitcoinu široj publici.
Na tom profilu Satoshi je naveo:
Datum rođenja: 5. april 1975.
Država: Japan
Na prvi pogled, ovaj podatak djeluje kao još jedan dio njegovog pseudonima. Međutim, kada se poveže sa Nickom Szabom, stvar postaje mnogo zanimljivija. Nick Szabo je rođen 5. aprila 1964. godine. Dakle, dan i mjesec se potpuno poklapaju, dok je godina drugačija.
Za mene je ovo jedna od najvećih slučajnosti u cijeloj priči o Satoshiju Nakamotu. Ako je riječ samo o slučajnosti, onda je zaista neobična.
Naravno, sam datum nije dokaz. Niko ozbiljan ne može reći da je Nick Szabo Satoshi samo zato što se poklapa dan rođenja. Ali kada se taj detalj doda uz Bit Gold, stil pisanja, filozofiju novca, čudnu tišinu između Satoshija i Szaboa, kao i inicijale NS i SN, onda se dobija još jedan mali dio slagalice.
Upravo zbog toga mi je ovaj podatak toliko fascinantan. Satoshi je mogao izabrati bilo koji datum. Mogao je unijeti potpuno nasumične podatke. Ali izabrao je 5. april — isti dan kada je rođen Nick Szabo. To ne mora značiti ništa, ali u kontekstu cijele teorije teško je ignorisati.
Šta je Szabo rekao o tome?
Nick Szabo je više puta negirao da je Satoshi Nakamoto. U privatnom mejlu koji je kasnije dospio u javnost, a koji je poslao autoru Nathanielu Popperu, Szabo je napisao da se Popper prevario kada ga je identifikovao kao Satoshija, ali da je na takve tvrdnje već navikao.
Takođe, u jednom intervjuu iz 2017. godine, kada je govorio o Bit Goldu, napravio je lapsus koji su mnogi kasnije tumačili kao moguću Frojdovu omašku. Rekao je nešto u stilu da je kreirao Bit Gold, zatim se ispravio nakon što je izgovorio Bitcoin. Naravno, takve stvari same po sebi ne dokazuju ništa, ali u kombinaciji sa svim ostalim detaljima dodatno hrane sumnju.
Ko je Nick Szabo?
Nick Szabo je u javnosti poznat kao prava enigma. Za razliku od mnogih modernih kripto-ličnosti koje vole reflektore, podkaste, konferencije i društvene mreže, Szabo djeluje kao čovjek iz sjenke. Ekstremno je privatan, povučen, intelektualno ozbiljan i mnogo više zainteresovan za ideje nego za sopstvenu popularnost.
Upravo zbog toga se savršeno uklapa u profil osobe koja bi mogla stajati iza pseudonima Satoshi Nakamoto. Ako analiziramo njegov karakter, način razmišljanja i ponašanje kroz decenije, dobija se slika čovjeka koji nije samo programer, nego mnogo širi i dublji um.
Polihistor i renesansni um
Nick Szabo nije bio samo kompjuterski naučnik. On je studirao računarske nauke, ali ima i pravno obrazovanje, što ga čini posebno zanimljivim u kontekstu Bitcoina. Malo je ljudi koji su istovremeno razumjeli kriptografiju, pravo, istoriju novca, vlasnička prava i ekonomske sisteme.
Njegov blog Unenumerated djeluje kao digitalna biblioteka. U jednom tekstu piše o kodiranju i kriptografiji, u drugom o drevnim civilizacijama, u trećem o porijeklu novca, a u četvrtom o institucijama, vlasništvu i povjerenju. Upravo ta kombinacija znanja omogućila mu je da još devedesetih godina razmišlja o idejama koje su bile daleko ispred svog vremena.
Pravi cypherpunk: privatnost, nepovjerenje i sloboda
Szabo je po načinu razmišljanja pravi cypherpunk. To znači da duboko razumije važnost privatnosti, kriptografije i sistema koji ne zavise od centralnih autoriteta. On ne vjeruje lako institucijama, bankama, državnom aparatu i posrednicima koji od ljudi traže povjerenje.
Jedna od njegovih poznatih ideja jeste da su trusted third parties, odnosno treće strane od povjerenja, zapravo sigurnosne rupe. To je veoma važna misao, jer se ista filozofija nalazi u samom temelju Bitcoina. Bitcoin je napravljen upravo zato da ljudi ne moraju vjerovati banci, državi, kompaniji ili pojedincu, nego pravilima sistema, matematici i mreži.
Szabova privatnost dodatno pojačava ovu sliku. O njegovom privatnom životu zna se veoma malo. Ne gradi kult ličnosti, ne pokušava biti slavna javna figura i ne ponaša se kao neko ko želi centralno mjesto u kripto-industriji. To je potpuno suprotno od većine ljudi koji bi rado iskoristili priliku da budu priznati kao tvorci nečega velikog.
Hard money filozofija
Ekonomski gledano, Szabo je veoma blizak idejama Austrijske škole ekonomije. Njega novac ne zanima samo kao sredstvo plaćanja, nego kao duboko civilizacijsko pitanje. On novac posmatra kroz istoriju, evoluciju, oskudicu, povjerenje i ljudsko ponašanje.
U eseju Shelling Out: The Origins of Money pisao je o tome kako su ljudi kroz istoriju birali predmete koji su imali određene monetarne osobine: bili su rijetki, teško krivotvorivi, prenosivi i prepoznatljivi. Tu se vidi ista logika koja kasnije postoji u Bitcoinu novac mora imati oskudicu koju nije moguće lako promijeniti političkom odlukom.
Zbog toga Szabo djeluje kao čovjek koji je mnogo prije većine razumio problem fiat novca. On nije gledao samo trenutni finansijski sistem, nego širu istorijsku sliku. Pitanje za njega nije bilo samo kako napraviti digitalni novac, nego kako napraviti novac koji ne zavisi od povjerenja u ljude i institucije.
Povučena, ali oštra javna ličnost
Iako rijetko daje intervjue i ne voli klasičnu medijsku pažnju, Szabo je povremeno aktivan na platformi X. Tamo se vidi njegova oštrija strana. Njegovi stavovi su često libertarijanski, skeptični prema birokratiji i kritični prema modernim političkim i društvenim trendovima.
To ga čini specifičnom figurom. Nije tipičan akademik koji pazi da se nikome ne zamjeri, ali nije ni obični internet komentator. Više djeluje kao neko ko ima izgrađen pogled na svijet i nema potrebu da ga ublažava radi popularnosti. Zbog toga ga neki smatraju ekscentričnim, ali mu se teško može osporiti dubina razmišljanja.
Čovjek koji ne želi slavu
Možda je najzanimljiviji dio cijele priče upravo to što Szabo ne djeluje kao osoba koja želi slavu. Ako je on zaista Satoshi Nakamoto, onda njegovo ćutanje ima savršenog smisla. Otkrivanje identiteta Satoshija stvorilo bi centralnu figuru oko Bitcoina, a Bitcoin je napravljen upravo da nema centralnu figuru.
Da se Satoshi pojavio kao stvarna osoba, mediji bi ga pretvorili u vođu, države bi ga posmatrale kao prijetnju, a tržište bi svaku njegovu riječ analiziralo kao naredbu. Bitcoin bi dobio “šefa”, što bi bilo suprotno njegovoj osnovnoj ideji.
Zato mi Szabova povučenost djeluje veoma važna. On se ne ponaša kao neko ko želi priznanje po svaku cijenu. Više liči na čovjeka kojem je važnije da ideja preživi nego da njegovo ime bude upisano iznad nje.