Iako se ni danas ne zna ko je zapravo Satoshi Nakamoto, kroz svoje istraživanje starih foruma, e-mail lista, BitcoinTalk objava, kriptografskih rasprava i tekstova koji su prethodili Bitcoinu, najviše sam se zadržao na jednom imenu — Nick Szabo.
Naravno, ne mogu tvrditi da je Nick Szabo sigurno Satoshi Nakamoto. Za to ne postoji konačan dokaz, barem ne javno. Ipak, kada se pogledaju njegov rad prije nastanka Bitcoina, način razmišljanja i razumijevanje novca, kao i vremenski slijed događaja, Szabo mi djeluje kao jedan od najlogičnijih i najvjerovatnijih kandidata.
Nick Szabo je bio jedan od prvih ljudi koji su ozbiljno razvijali ideju decentralizovanog digitalnog novca koji bi mogao funkcionisati bez banaka, država i drugih nepouzdanih posrednika. O tim problemima razmišljao je i pisao godinama ranije.
Jedan od najsnažnijih razloga zbog kojih ga smatram ozbiljnim kandidatom jeste njegov koncept Bit Golda. Szabo je još krajem 1990-ih razmišljao o stvaranju digitalno oskudnog novca zasnovanog na kriptografiji i računalnom radu, bez potrebe za centralnim nepouzdanom autoritetom.
Detaljan opis Bit Golda objavio je na svom blogu Unenumerated godinama prije nego što je Satoshi Nakamoto predstavio Bitcoin.Bit Gold je sadržavao niz ideja koje danas zvuče veoma poznato proof-of-work, kriptografske hash funkcije, vremensko označavanje, digitalnu oskudicu ,blockchain i lančano povezivanje rezultata prethodnog računalnog rada.
On nije bio neko ko se pojavio nakon Bitcoina i naknadno počeo govoriti o decentralizovanom novcu. Bio je među ljudima koji su toj ideji bili najbliži mnogo prije nego što je Bitcoin postojao. Razumio je problem pouzdanih trećih strana, digitalne oskudice i svojstava dobrog novca.
Kada tome dodamo njegove tekstove o istoriji i evoluciji novca, njegovo poznavanje austriske ekonomije, kao i određene zanimljive detalje iz perioda neposredno prije pojave Bitcoina, postaje jasnije zašto ga mnogi već godinama povezuju sa Satoshijem Nakamotom.
Nik Sabo je svoju viziju i koncept pod nazivom Bit Gold prvi put javno predstavio još 1998. godine, a zvanični predlog objavio na svom blogu krajem 2005. godine.
Szabo je na svom blogu napisao:
Prije mnogo vremena došao sam na ideju o bit goldu. Problem se, ukratko, sastoji u tome što naš novac danas zavisi od povjerenja u treću stranu da bi imao vrijednost. Kao što su pokazale brojne epizode inflacije i hiperinflacije tokom 20. vijeka, to nije idealno stanje. Slično tome, i privatno izdavanje novčanica, iako je imalo različite prednosti i nedostatke, takođe je zavisilo od povjerenja u treću stranu.
Plemeniti metali i kolekcionarski predmeti imaju nepatvorivu oskudicu, zahvaljujući trošku koji je potreban za njihovu proizvodnju. To je nekada omogućavalo postojanje novca čija je vrijednost u velikoj mjeri bila nezavisna od bilo koje pouzdane treće strane.
Međutim, plemeniti metali imaju svoje probleme. Previše je skupo iznova provjeravati autentičnost metala za svakodnevne transakcije. Zbog toga se koristila pouzdana treća strana obično povezana sa bankarima ili poreznikom koji je prihvatao kovanice kao sredstvo plaćanja da utisne oznaku koja potvrđuje standardnu količinu metala.
Transport velikih vrijednosti u obliku metala takođe može biti veoma nesiguran. Britanci su to iskusili tokom Prvog svjetskog rata, kada su zlato morali prevoziti preko Atlantika, kojim su patrolirale njemačke podmornice, kako bi podržali zlatni standard u Kanadi.
A još veći problem je što zlato ne možete poslati putem interneta.
Zato bi bilo veoma korisno kada bi postojao protokol pomoću kojeg bi se digitalni podaci čija je oskudica kriptografski nepatvoriva i čije stvaranje zahtijeva stvarni trošak mogli stvarati online, uz minimalnu zavisnost od pouzdanih trećih strana, a zatim sigurno čuvati, prenositi i provjeravati uz isti takav minimalni nivo povjerenja.
„Sav novac koji je čovječanstvo ikada koristilo bio je na neki način nesiguran. Ta nesigurnost se ispoljavala na različite načine od falsifikovanja i krađe do, možda najštetnijeg oblika, inflacije. Bit gold bi nam mogao pružiti novac sa do tada nezabilježenim nivoom zaštite od tih opasnosti.“
Poziv za dovršetak Bit Golda i misteriozna promjena datuma
Posebno zanimljiv detalj pojavljuje se tokom 2008. godine, svega nekoliko mjeseci prije nego što će se svijetu pojaviti Bitcoin.
Nick Szabo se tada ponovo vratio ideji Bit Golda i razmatrao kako bi njegov teorijski koncept mogao izgledati kao stvarni, funkcionalni sistem. U raspravi ispod svog teksta Bit Gold Markets, 27. aprila 2008., napisao je da bi Bit Goldu veoma koristila demonstraciona verzija i eksperimentalno tržište, a zatim javno pitao ima li neko ko bi mu pomogao da to programira.
Drugim riječima, Szabo je samo nekoliko mjeseci prije nastanka Bitcoina aktivno razmišljao o tome da Bit Gold više ne ostane samo teorija, već da se napravi njegova praktična implementacija.
Na kraju komentara napisao je:
“Anybody want to help me code one up?”
Odnosno: „Želi li mi neko pomoći da napravimo jednu takvu verziju?“
A onda slijedi dio koji cijelu priču čini još zanimljivijom.
Originalna adresa tog teksta i danas sadrži /2008/04/bit-gold-markets.html, što odgovara njegovoj objavi iz aprila 2008. Međutim, današnja verzija Szabovog bloga prikazuje datum 27. decembar 2008.
To znači da je datum na Bloggeru naknadno promijenjen ili je objava ponovo datirana. Ne možemo znati zašto je Szabo to uradio i ne bi bilo ispravno tvrditi da je time pokušavao nešto sakriti. Ali vremenski slijed je svakako neobičan.
U aprilu 2008. Szabo traži pomoć da se napravi praktična verzija Bit Golda.
Samo šest mjeseci kasnije, 31. oktobra 2008., osoba pod imenom Satoshi Nakamoto objavljuje Bitcoin whitepaper i predstavlja potpuno funkcionalno zamišljen peer-to-peer elektronski monetarni sistem bez pouzdane treće strane.
A Szabov tekst koji je izvorno povezan s aprilom 2008. danas na njegovom blogu nosi datum 27. decembar 2008. gotovo dva mjeseca nakon objavljivanja Bitcoin whitepapera.
Samo po sebi, ovo nije dokaz da je Nick Szabo Satoshi. Promjena datuma može imati i sasvim banalno objašnjenje. Ali kada se uzme u obzir da je Szabo jedan od tvoraca ideja koje su neposredno prethodile Bitcoinu, da je upravo 2008. tražio pomoć da Bit Gold pretvori u praktičan sistem i da se nekoliko mjeseci kasnije pojavio Bitcoin, to je još jedan neobičan dio slagalice zbog kojeg ga smatram jednim od najozbiljnijih kandidata za Satoshija Nakamota.
Posebno je zanimljivo da je Nick Szabo bio u kontaktu sa Halom Finneyjem, jednim od najvažnijih cypherpunka tog vremena. Finney je kasnije napisao da je lično poznavao Szaboa i da se s njim opširno dopisivao. Još prije Bitcoina napravio je RPOW, sistem zasnovan na reusable proof-of-worku, koji je sam Szabo opisao kao varijantu Bit Golda. A upravo će Finney početkom 2009. postati jedan od prvih ljudi koji su pokrenuli Bitcoin softver i primalac prve Bitcoin transakcije od Satoshija Nakamota.
Stil pisanja koji podsjeća na Satoshija
Drugi razlog zbog kojeg mi je Nick Szabo posebno zanimljiv jeste stil pisanja. Godine 2014. grupa lingvističkih istraživača sa Univerziteta Aston u Engleskoj sprovela je stilometrijsku analizu, odnosno analizu stila pisanja, izbora riječi, interpunkcije i gramatičkih struktura.
Oni su upoređivali Bitcoin Whitepaper, tehnički dokument koji je Satoshi objavio 2008. godine, s tekstovima više osoba koje su se kroz godine povezivale s nastankom Bitcoina. Rezultat je bio posebno zanimljiv jer se stil Nicka Szaboa poklapao sa Satoshijevim u većoj mjeri nego stil bilo kog drugog kandidata.
Naravno, stilometrijska analiza nije konačan dokaz. Ona ne može sa stopostotnom sigurnošću potvrditi nečiji identitet. Ali kada se takav rezultat spoji s činjenicom da je Szabo već ranije radio na Bit Goldu, onda ta sličnost postaje mnogo zanimljivija.
Posebno je važno to što se ne radi samo o opštem tonu pisanja, već o specifičnim frazama, konstrukcijama i načinu objašnjavanja tehničkih ideja. Upravo tu se vidi zašto mnogi istraživači i Bitcoin entuzijasti Szaboa i dalje smatraju jednim od najozbiljnijih kandidata.
Zašto je Bitcoinu trebalo toliko dugo?
Jedna od zanimljivijih epizoda iz rane istorije Bitcoina dogodila se u maju 2011. godine. Gwern Branwen je 27. maja objavio esej Bitcoin Is Worse Is Better u kojem je postavio vrlo jednostavno pitanje: ako su gotovo svi tehnički dijelovi kao proof-of-work,hash , blockchain itd potrebni za Bitcoin postojali godinama, zašto je trebalo toliko dugo da se Bitcoin pojavi?
Samo dan kasnije, 28. maja 2011, Nick Szabo je direktno odgovorio tekstom simboličnog naslova Bitcoin, what took ye so long?.
Prema njemu, najveća prepreka nije bila kriptografija, već sama ideja. Pojedinačni elementi već su postojali blockchain proof-of-work, digitalni potpisi, hash funkcije, ali gotovo niko nije razumio zašto ih treba spojiti upravo na način na koji ih je Bitcoin spojio.
Kako je Szabo objasnio, Bitcoin nije samo skup kriptografskih funkcija, već kompleksan sistem matematike, ekonomskih podsticaja i mrežnih protokola napravljen sa ciljem stvaranjem digitalnog novca koji može funkcionisati bez banke, države ili druge pouzdane treće strane.
Szabo je smatrao da je za dolazak do takvog sistema bilo potrebno razumjeti dvije stvari koje se veoma često pogrešno shvataju prirodu povjerenja i prirodu novca. Upravo je tim temama godinama ranije posvetio svoje radove Trusted Third Parties Are Security Holes i Shelling Out: The Origins of Money.
Prema Szabu, ljudi koji su razumjeli kriptografiju uglavnom nisu bili zainteresovani za ideju digitalnog novca dok su ljudi zainteresovani za novac,zlato i monetarnu ekonomiju često smatrali da nema potrebe stvarati njegovu digitalnu verziju. Sjecište ljudi koji su istovremeno razumjeli kriptografiju, teoriju novca,austrijsku ekonomiju i problem povjerenja bilo je izuzetno malo.
Szabo je naveo sebe, Wei Daija i Hala Finneyja kao rijetke ljude koji su ozbiljno razmišljali u tom pravcu prije Satoshija. Wei Dai je razvio koncept b-money, Szabo Bit Gold, dok je Hal Finney otišao korak dalje i napravio funkcionalni sistem RPOW — Reusable Proofs of Work.
Filozofija novca i Austrijska škola ekonomije
Szabovo duboko razumijevanje novca. On nije bio samo programer koji je razmišljao o kriptografiji. Szabo je godinama pisao o istoriji novca, povjerenju, bankarima, centralnim bankama i potrebi za novcem koji nije politički kontrolisan.
Njegovi tekstovi se često povezuju s idejama Austrijske škole ekonomije, posebno s autorima kao što su Carl Menger, Ludwig von Mises i Friedrich Hayek. To su ekonomisti koji su naglašavali važnost tržišnog novca, ograničene ponude, spontanog poretka i nepovjerenja prema centralnom planiranju novčanog sistema.
Bitcoin je nastao i kao odgovor na problem fiat valuta, centralnih banaka i finansijskog sistema u kojem ljudi moraju vjerovati posrednicima.
Satoshi je jasno razumio da je suština problema u povjerenju. Zato je Bitcoin dizajniran tako da ne traži povjerenje u jednu osobu, banku ili državu, već u matematiku, kriptografiju i mrežni konsenzus. To je gotovo identično filozofiji koju je Szabo godinama razvijao u svojim tekstovima.
Inicijali Nicka Szaboa i Satoshija Nakamota
Zanimljiv detalj u ovoj teoriji jeste i odnos između imena Satoshi Nakamoto i Nick Szabo. Na prvi pogled, ta dva imena nemaju mnogo zajedničkog, ali kada se pogledaju inicijali, pojavljuje se neobična simbolika. Nick Szabo ima inicijale “NS”, dok Satoshi Nakamoto ima inicijale “SN”. Dakle, ista slova su samo zamijenila mjesta.
Savršena tišina između Satoshija Nakamota i Nicka Szaboa
Jedan od najzanimljivijih detalja u teoriji da je Nick Szabo možda Satoshi Nakamoto nije samo sličnost između Bit Golda i Bitcoina, već nešto što na prvi pogled djeluje kao obična praznina ne postoji poznata komunikacija između Satoshija i Nicka Szaboa.
Kada se pogleda rana istorija Bitcoina, vidi se da je Satoshi bio u kontaktu s gotovo svim važnim ljudima iz cypherpunk i kriptografske zajednice. Hal Finney, prva osoba koja je primila Bitcoin transakciju, direktno je komunicirao sa Satoshijem i pomagao mu u testiranju i ispravljanju ranih problema u kodu. Adam Back, tvorac Hashcash-a, takođe je bio povezan sa Satoshijem, jer ga je Satoshi kontaktirao prije objave Bitcoin whitepapera. Wei Dai, autor b-money koncepta, takođe je bio uključen kroz korespondenciju, jer ga je Satoshi kontaktirao kako bi pravilno naveo njegov rad.
Kasnije su i drugi rani Bitcoin programeri, poput Gavina Andresena, Mikea Hearna i Marttija Malmija, imali brojne javne i privatne razmjene sa Satoshijem. Dakle, Satoshi nije bio potpuno izolovan. Komunicirao je s ljudima, objašnjavao ideju, odgovarao na pitanja i radio s onima koji su mogli pomoći razvoju Bitcoina.
Ali tu dolazimo do čudnog dijela: Nick Szabo, čovjek koji je napisao Bit Gold, koncept koji je možda najbliži direktni prethodnik Bitcoina, ne pojavljuje se u toj komunikaciji.
To je teško ignorisati. Ako je Satoshi kontaktirao Adama Backa zbog Hashcash-a, Wei Daija zbog b-money-a i Hala Finneyja kroz rane testove Bitcoina, zašto onda nema nikakvog poznatog traga komunikacije sa Nickom Szabom? Zašto čovjek čiji je rad toliko blizak Bitcoinu nije bio među prvima koje je Satoshi kontaktirao?
Još je zanimljivije to što Satoshi u samom Bitcoin whitepaperu nije direktno citirao Bit Gold, iako je citirao druge projekte koji su bili manje slični Bitcoinu. Tek kasnije, u forumskim diskusijama, Bit Gold se spominje kao jedan od prethodnih pokušaja digitalnog novca. Meni to djeluje veoma neobično, jer bi bilo logično da Satoshi odmah navede Szabove ideje, posebno ako je Bit Gold zaista bio toliko važan prethodnik Bitcoina.
Postoji objašnjenje za ovu tišinu.
Satoshi i Nick Szabo su ista osoba. Ako je Szabo zaista pisao pod pseudonimom Satoshi Nakamoto, onda je potpuno logično zašto nije postojao mejl između njih dvojice. Nije mogao slati poruke samom sebi, niti je mogao previše rano i previše očigledno citirati sopstveni rad, jer bi time skrenuo pažnju na svoj identitet.
Datum rođenja na P2P Foundation profilu: 5. april
Jedan od najzanimljivijih detalja u teoriji da je Nick Szabo možda Satoshi Nakamoto jeste datum rođenja koji je Satoshi unio na svom profilu na platformi P2P Foundation. To je mjesto gdje je prvi put javno objavio vijest o Bitcoinu široj publici.
Na tom profilu Satoshi je naveo:
Datum rođenja: 5. april 1975.
Država: Japan
Na prvi pogled, ovaj podatak djeluje kao još jedan dio njegovog pseudonima. Međutim, kada se poveže sa Nickom Szabom, stvar postaje mnogo zanimljivija. Nick Szabo je rođen 5. aprila 1964. godine. Dakle, dan i mjesec se potpuno poklapaju, dok je godina drugačija.
Upravo zbog toga mi je ovaj podatak toliko fascinantan. Satoshi je mogao izabrati bilo koji datum. Mogao je unijeti potpuno nasumične podatke. Ali izabrao je 5. april isti dan kada je rođen Nick Szabo. To ne mora značiti ništa, ali u kontekstu cijele teorije teško je ignorisati.
Šta je Szabo rekao o tome?
Nick Szabo je više puta negirao da je Satoshi Nakamoto. U privatnom mejlu koji je kasnije dospio u javnost, a koji je poslao autoru Nathanielu Popperu,on je u tom periodu (oko 2015. godine) radio kao novinar za New York Times i intenzivno je istraživao rane dane Bitcoina, pokušavajući da sklopi mozaik o njegovom porijeklu.Kroz svoj rad i u samoj knjizi, Popper je detaljno mapirao dokaze i hronologiju koji povezuju Szaboa sa bitcoinom
U privatnom mejlu koji je Nick Szabo poslao autoru i novinaru Nathanielu Popperu (tokom Popperovog istraživanja za njegovu poznatu knjigu “Digital Gold”), Szabo je iznio rečenicu koja je privukla ogromnu pažnju javnosti.
Szabo je napisao:
“Boje se da me ne provale kao Satoshija… Hvala što ste to raščistili… ali u pravu ste, ja nisam Satoshi, i navikao sam na to.”
Takođe, u jednom intervjuu iz 2017. godine, kada je govorio o Bit Goldu, napravio je lapsus koji su mnogi kasnije tumačili kao moguću Frojdovu omašku. Rekao je nešto u stilu da je kreirao Bit Gold, zatim se ispravio nakon što je izgovorio Bitcoin. Naravno, takve stvari same po sebi ne dokazuju ništa, ali u kombinaciji sa svim ostalim detaljima dodatno hrane sumnju.
Ko je Nick Szabo?
Nick Szabo je izraziti cypherpunk čiji se pogled na novac i društvo zasniva na dubokom nepovjerenju prema centralizovanoj moći. Otvoreno je upozoravao na koncentraciju monetarne moći u rukama vlada i bankara i smatrao da je jedan od najvećih problema fiat sistema upravo to što obični ljudi moraju vjerovati relativno malom broju institucija koje kontrolišu novac.
Za Szaboa to nije bio samo ekonomski problem, već i pitanje slobode. Ako država i bankarski sistem mogu mijenjati monetarna pravila, povećavati količinu novca i donositi odluke koje utiču na vrijednost nečije životne štednje, onda građani zapravo zavise od odluka ljudi koje nisu izabrali niti mogu kontrolisati.
Zbog ovakvih stavova njegovi protivnici ponekad su njegove ideje smatrali ekstremnim ili ih svrstavali među teorije zavjere. Međutim, Szabov odgovor na problem nije bio samo politička kritika. On je pokušavao napraviti tehnološko rješenje novac koji ne zahtijeva povjerenje u političare i bankare
Upravo tu njegova filozofija postaje izuzetno zanimljiva u kontekstu Satoshija Nakamota. Nekoliko godina kasnije pojavio se Bitcoin monetarni sistem čija je osnovna ideja upravo uklanjanje potrebe za pouzdanim centralnim posrednikom.
Za Szaboa rješenje nije bilo pronaći pošteniju banku ili bolju vladu. Rješenje je bilo napraviti sistem kojem njihovo povjerenje uopšte nije potrebno.
Hard money filozofija
Ekonomski gledano, Szabo je veoma blizak idejama Austrijske škole ekonomije. Njega novac zanima samo kao duboko civilizacijsko pitanje. On novac posmatra kroz istoriju, evoluciju, oskudicu, povjerenje i ljudsko ponašanje.
U eseju Shelling Out: The Origins of Money pisao je o tome kako su ljudi kroz istoriju birali predmete koji su imali određene monetarne osobine: bili su rijetki, teško krivotvorivi, prenosivi i prepoznatljivi. Tu se vidi ista logika koja kasnije postoji u Bitcoinu novac mora imati oskudicu koju nije moguće lako promijeniti političkom odlukom.
Zbog toga Szabo djeluje kao čovjek koji je mnogo prije većine razumio problem fiat novca. On nije gledao samo trenutni finansijski sistem, nego širu istorijsku sliku. Pitanje za njega nije bilo samo kako napraviti digitalni novac, nego kako napraviti novac koji ne zavisi od povjerenja u ljude i institucije.
Povučena, ali jasna javna ličnost
Iako rijetko daje intervjue i ne voli veliku medijsku pažnju, Szabo se povremeno oglašava na platformi X. Tamo se može vidjeti njegova direktnija strana. Njegovi stavovi su često skeptični prema birokratiji,centralizaciji i političkim sistemima koji imaju previše kontrole nad pojedincem.
Zbog toga djeluje kao specifična figura. Nije klasični akademik koji pazi da se nikome ne zamjeri, ali nije ni obični internet komentator. Više djeluje kao čovjek koji ima izgrađen pogled na svijet i nema potrebu da ga prilagođava popularnom mišljenju.
Čovjek koji ne želi slavu
Možda je najzanimljivije to što Szabo ne djeluje kao osoba koja želi slavu. Ako bi on zaista bio Satoshi Nakamoto, njegovo ćutanje imalo bi smisla. Otkrivanje identiteta Satoshija stvorilo bi centralnu figuru oko Bitcoina, a Bitcoin je napravljen upravo da nema centralnu figuru.
Da se Satoshi pojavio kao stvarna osoba, mediji bi ga pretvorili u vođu, države bi ga posmatrale kao prijetnju, a tržište bi svaku njegovu riječ analiziralo kao signal. Bitcoin bi tada dobio neku vrstu “šefa”, što bi bilo suprotno njegovoj osnovnoj ideji.
Zato Szabova povučenost djeluje veoma važna. On ne izgleda kao neko kome je najbitnije priznanje. Više liči na čovjeka kojem je važnije da ideja preživi nego da njegovo ime bude iznad nje.
Da li je važno ko je Satoshi Nakamoto?
Na kraju, postavlja se pitanje da li je uopšte važno ko je Satoshi Nakamoto?
Iz ljudske radoznalosti, naravno da jeste. Bilo bi zanimljivo znati ko je osoba ili grupa ljudi koja je stvorila Bitcoin. Satoshi je pokrenuo jednu od najvažnijih monetarnih ideja našeg vremena, pa je normalno da ljudi žele znati ko stoji iza toga.
Međutim, za sam Bitcoin njegov identitet nije presudan. Bitcoin ne funkcioniše zato što vjerujemo Satoshiju, nego zato što možemo provjeriti pravila sistema. Kod je javan, mreža je decentralizovana, a pravila ne zavise od jedne osobe.